Marš na Merlinku

Piše: Mirza Halilčević

Sjećanje, pjesma na usnama i ljubav u srcima odlična su kombinacija, koliko god nas nekada uvjeravali da jedno isključuje drugo. S druge strane, ljubiti se otvorenih očiju jeste malo nespretno, no zato Merlinka festival i jeste podsjetnik i obećanje nekog boljeg vremena u kom ćemo svi moći držati oči zatvorenim dok se budemo ljubili, bez stanja pripravnosti. U to ime – marš na Merlinku širom otvorenih očiju i srca! Obavimo svoju građansku dužnost!
Umjetnost koja penetrira u konformistički prostor, koja konfrontira, preispituje, izlaže nelagodi je oduvijek kroz historiju bila osporavana, napadana i opstruisana. Slučajevi upada na predstave, diskusije, cenzure, zabrane, demolirane izložbe i napadi nisu strani ni našem podneblju. Iako naše socijalne agende ne njeguju kulturu sjećanja, a strategije zaborava sa svojim distributerima nose sve pred sobom, bitno je unutar optimalnog balansa naći prostora za sjećanje koje neće nužno biti emotivna prepreka za neke bolje dane.

Napad na kulturu, posebnu onu graničnu, onu koja progovara u ime već skrajnute manjine, vrlo je sličan i političan napad, i baš u to ime vrijedi ga se sjećati, baš kao što se vrijedi sjećati svih pionira i pionirki koji su ponijeli slobodarske zastave duginih boja. Sjećanje, pjesma na usnama i ljubav u srcima odlična su kombinacija, koliko god nas nekada uvjeravali da jedno isključuje drugo. S druge strane, ljubiti se otvorenih očiju jeste malo nespretno, no zato Merlinka festival i jeste podsjetnik i obećanje nekog boljeg vremena u kom ćemo svi moći držati oči zatvorenim dok se budemo ljubili, bez stanja pripravnosti. U to ime – marš na Merlinku širom otvorenih očiju i srca! Obavimo svoju građansku dužnost!

Protiv kulturne i društvene homogenizacije

Popularna kultura znala se dobrano okoristiti o LGBTIQA identitete, prikazujući ih stereotipno, neozbiljno i bez  političkog potencijala. Iako danas postoje značajni primjeri koji su uradili upravo suprotno, te doprinijeli pozitivnoj pojavi ove populacije u javnom diskursu, bitno je da postoji i univerzalni, afirmativni kulturni prostor koji uvažava autentična iskustva. Festival Merlinka je prije svega ponudio prostor za aktivičku razmjenu, te kulturno djelovanje, te je s tim u vezi filmska umjetnost vrlo zahvalan saveznik u borbi protiv kulturne i društvene homogenizacije.   

Prostor angažirane umjetnosti bi se mjerodavno mogao opisati i frazom koju je primarno Finley Dunne namijenio odgovornom djelovanju novinara, što je zapravo vrlo primjenjljivo na brojne socijalne aspekte. Iako je njegova fraza doživjela male artističke modifikacije i dalje nosi vrlo subverzivan potencijal i značaj, a na svom izvornom engleskom izgleda ovako –  Art should comfort the disturbed and disturb the comfortable, ili prevedena – umjetnost treba pružiti udobnost uznemirenima, a uznemiriti one koji uživaju udobnost.

U uproštenom prevodu, angažirana umjetnost bi trebala značiti razgovor o neizostavnim privilegijama. Privilegije su dio razgovora predviđen za nelagodu. Posebno znaju biti bijesni oni koji misle da smo svi jednaki i kako nema deprivilegiranih. To je dio kada možemo govoriti o tome ko se ljubi otvorenih, a ko zatvorenih očiju i ko na to ima pravo.  
                                                                                                    ***
Sarajevski otvoreni centar i ove će godine u Sarajevu organizirati festival queer filma Merlinka. Biće to šesti po redu održani festival, načelno i idejno nastao u Beogradu s ciljem promoviranja LGBTIQA prava kroz filmsku umjetnost. Projekcije obećavaju, a tu su i druge aktivnosti koji će obogatiti ovogodišnji program, ali također i napraviti prostor za druženje i osnaživanje. Matično mjesto održavanja biće Art kino Kriterion, a detaljan program moguće je pronaći i na facebook stranici Sarajevskog otvorenog centra.

Internacionalni festival queer filma Merlinka, dobio je ime u znak sjećanja na ubijenog Vjerana Miladinovića Merlinku, prvog javno deklarisanog transvestita u Jugoslaviji. Bio je kombinacija vjerovatno danas najvećih skrajnutosti društva, a živio je od prostitucije. Značajan je i period u kojem je živio, a koji se možda danas čini kao paralelni univerzum ili kako to neki uspoređuju – kao kraj jedne ere. Svakako da je zaslužio da jedan festival nosi njegovo ime, te da kroz njega živi sjećanje na život koji je živio. Za sve znatiželjne predlažem gledanje emisije Stavovi  u kojoj je kao Merlinka gostovao već 1997. godine. Ekscentričan, nepatvoren, iznenađujuće otvoren, dosjetljiv i duhovit, sa sobom nosi autentično iskustvo izuzetne koegzistencije i duh nekog bolje vremena kao sa početka ovog teksta. Neka nam upravo to donese i Merlinka koja je pred nama – lakoću zajedničkog postojanja. Ay, carmela, Ay, carmela!

U nastavku pročitajte čemu se najviše raduju oni i one koji dolaze na ovogodišnju Merlinku. Radujem se…

… jer mi omogućava da uživam u svim bojama, perspektivama i slobodi, da pričam o umjetnosti, uživam u njoj i na taj način pružam otpor! Dženana, 26 godina, Sarajevo

… jer umjetnost snagom bez premca razbija predrasude u nama i oko nas, podsjeća nas na to da smo svi jednako ranjiva bića željna ljubavi i ljubavnih dodira, jer razbuktava empatiju i za ono nama na prvu daleko i drugačije... jer Merlinka slavi raznolikost životnih formi i pruža platformu susretanja bez društveno-političkih i religijskih dogmatizama! Alen 41, Sarajevo

… jer se rijetko gdje skupe tako divni ljudi i jer mi je rođendan! Tarik 22, Travnik

… jer se događa jednom godišnje, a nedostaje nam tog kulturnog prostora, plus se radujem upoznavanju novih ljudi! Faris 25, Sarajevo

… jer Merlinka nije samo festival queer filma, već festival svih željnih kvalitetne umjetnosti, otpora i solidarnosti! Admir 21, Tuzla

… jer su kulturna dešavanja potrebna našem gradu, a promovisanje jednakosti naša je građanska odgovornost! Ahmed 21, Sarajevo

… jer u to doba godine Sarajevo postaje raskrsnica i poveznica queer kulture u regionu. Radujem se, jer osjećam da ti dani najavljuju neku ljepšu realnost. Radujem se kulturi, obrazovanju i rastu – zatvorenih i otvorenih očiju! Ana 25, Kiseljak

… jer mi daje energiju da nastavim sa aktivizmom, svaki put me podsjeti koliko je važno da ne odustajemo i da ne smijemo odustati od borbe protiv diskriminacije. Pored toga uvijek upoznam neke nove osobe s kojima imam puno zajedničkih stvari, tu se nekako lijepo osjećam. Zerina 25, Tuzla
-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi