Izdaja muškog klana

Piše: Mirza Halilčević

Potreba da se feminizam etiketira kao nešto što je nužno žensko samo je jedan od brojnih načina stereotipiziranja ove borbe za ravnopravnost, jednakost i demokratiju. Obzirom da feminizam u svojoj osnovi sadrži univerzalne moralno-ljudske vrijednosti, kao što su solidarnost i sloboda, on dakle, pripada svima
Muškarci koji su dijelom feminističke ideje, u svojim misijama nailaze na različite vidove patrijarhalnih opresija, od toga da ih se smatra nedovoljno maskulinim, muževnim, do toga da ih se etiketira nazivima poput “peder”, “papučar” i slično, što je vjerovatno jedan i od razloga zašto muškarci danas izbjegavaju bilo kakvu sličnost ili povezanost sa feminizmom, jer bi to u suprotnom značilo nelojalnost, izdaju muškog klana.

“Kada sam u okruženju osoba koje sebe ne određuju kao feministe/kinje, onda je ta stereotipizacija često vidljiva, vrlo je jasno da je uzrok tome ponajviše nepoznavanje pojma i suštine feminizma, pa je, na primjer, feminizam kod muškaraca češto smatran isključivo ženskim pokretom. Osim toga, na feminizam se često gleda kao na pokret koji za cilj ima prevlast žena nad muškarcima u društvu, a ne ravnopravnost, pa ćete se kao feminista u očima drugih muškaraca često naći ’na onoj drugoj strani’,” objašnjava naš sagovornik, Rasim Ibrahimagić, aktivista, i dodaje: “Drugi uzrok koji se nadovezuje na prvi je nerazumijevanje koncepta identiteta, što je ključni problem za sve vrste stereotipa. Ljudi često ne mogu razumijeti da jedna osoba može biti žena i ljubitelj automobila, da druga osoba može biti nasilnik i gej, da treća osoba može biti izbjeglica i akademski slikar, itd. S tim u vezi, kada ste feminista, pojedini ljudi imaju tendenciju da vam pripisuju i druge karakteristike koje često nemaju apsolutno nikakve veze sa vama i vašim identitetom.”

Sa druge strane, činjenica je da muškarci u odnosu na žene, trpe samo dio patrijarhalnog pritiska, jer u konačnici, njima, ipak, pripadaju brojne društvene privilegije. Čak i kada bismo govorili iz konteksta gej muškarca, kojem patrijarhalno društvo nije naklonjeno, on bi svejedno u odnosu na ženu, raspolagao sa više privilegija. No, ono u čemu se naši sagovornici slažu, jeste da je njihov feministički angažman jedan od načina odricanja intertno dodijeljenih privilegija.
“Ljudi često ne mogu razumijeti da jedna osoba može biti žena i ljubitelj automobila, da druga osoba može biti nasilnik i gej, da treća osoba može biti izbjeglica i akademski slikar, itd. S tim u vezi, kada ste feminista, pojedini ljudi imaju tendenciju da vam pripisuju i druge karakteristike koje često nemaju apsolutno nikakve veze sa vama i vašim identitetom”

“Svjedok sam da se to u našem društvu svakodnevno dešava i da muškarci bivaju privilegovani u odnosu na žene. Takva nepravda i neravnopravnost jeste jedan od razloga mog angažmana na polju feminizma. Sve ostalo što me motivisalo, i što me i dalje motiviše, da budem jedan od onih koji nastoje dati doprinos jeste položaj žena u Bosni i Hercegovini koji je generalno gledajući nezavidan. Isprovociran disbalansom između žena i muškaraca, svakodnevnim tlačenjem žena od strane mušakaraca, ali i samih žena, odlučio sam se da dam svoju podršku i da zajedno sa drugima nastojim uraditi nešto efikasno po tom pitanju”, objašnjava svoj angažman Izudin Karić, mladi političar, jedan od članove Komisije za ljudska prava i ravnopravnost spolova pri Općinskom vijeću Općine Centar u Sarajevu.

“Razvoj feminističke ideje i odricanje od privilegija koje nam društvo kao muškarcima dodjeljuje, po mom su mišljenju, na neki način, i uslovljeni jedno drugim. Možda najprostiji primjer: kada i samo razgovarate o feminizmu sa svojim prijateljima, i ovdje zaista mislim samo na muške, vi se i tada na neki način odričete privilegije, jer društvo vam je omogućilo komfor u vidu toga da nemate potrebu pričati o odnosima u društvu zasnovanim na rodu ili spolu – zašto bi kada vi niste ti koji se svakodnevno suočavaju sa problemima zasnovanim na tim osnovama. S druge strane, kada se vi jasno odredite prema nečemu, što je vaša privilegija samo zato što ste muškaraci, pošaljete jasnu poruku vašoj okolini na način da ukazujete na problem, što svakako doprinosi razvoju feminističke ideje u društvu,” kaže Ibrahimagić.

U konačnici, feministički pokret oblik je kontinuiranog propitivanja i raspodjele moći, on dakle pripada svima, ali se ne zalaže jednako za sve kategorije društva, jer jednakost i ravnopravnost nisu isto, odnosno, da bismo se izjednačili, prvo moramo biti ravnopravni.
-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi