Pandemija i politika

Piše: Dženana Karup Druško

Ruska Federacija je i u doba korone “izgubila utakmicu” na tlu BiH. Iako su pod krinkom “pomoći” obavili i medicinsku istraživačko-obavještajnu misiju Rusije, što potvrđuje učešće od najznačajnijih epidemiologa, virusologa, patologa i dr. stručnjaka u okviru “ruske jedinice” koji su uz “prašenje” prikupljali informacije o koronavirusu na teritorijama gdje Rusija inače nema pristup. No, i ovaj put se pokazalo da su evropske i atlanske integracije, odnosno ulazak BiH u EU i NATO, nezamjenjiv put BiH, odnosno da evro-atlantske institucije pružaju u svim segmentima nezamjenjivu podršku i pomoć državi BiH. Potvrdila je to i reakcija članica Vijeća sigurnosti UN-a na izvještaj visokog predstavnika u BiH.

Od početka pandemije SAD, EU i NATO u fokusu imaju BiH. Usvajanjem zaključaka s 14 prioriteta od strane Predsjedništva BiH, a u suradnji s članicama Kvinte i EU otvoren je novi prostor za nastavak procesa integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Zaključci Predsjedništva BiH možda su i najznačajnija aktivnost u BiH od početka pandemije i sa 250 miliona eura, koje će BiH dobiti, što je i najviše od svih država u region – Albanija će dobiti 180 miliona, Sjeverna Makedonija 160, Kosovo 100 i Crna Gora 60 miliona eura – predstavlja spoljnopolitički uspjeh Predsjedništva u neizvjesnom i veoma teškom društvenom i geopolitičkom okruženju.


Dodikova podrška evropskim integracijama BiH


Snažnu podršku SAD-a, u savezništvu s Evropskom unijom i partnerima, lideri Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska stalno pokušavaju minimizirati, zbog čega je potpis Milorada Dodika na zaključke da BiH krene snažnije prema EU, možda od istog značaja kao i njegov potpis na Plan reformi čime je BiH ozvaničila Akcioni plan (MAP) i nastavila put u NATO. 


Pandemija koronavirusa potvrdila je da Dodik sve radi u konsultiranju s Beogradom, pa je sasvim jasno da ni aktivacija MAP-a i posljednji zakljuci s prioritetima u odnosu prema EU nisu urađeni bez suglasnosti Beograda. Ovo, kao i samit u Zagrebu (sudeći po Vučićevim izjavama), pokazuju da Srbija nastavlja igrati na nekoliko strana pokušavajući sebi osigurati najpovoljnije pozicije za rješenje kosovskog pitanja, jer postaje očigledno da će Vučić u svom mandatu “riješiti” pitanje Kosova. Uz to, izbori u junu trebaju proteći sa što manje poteškoća koje bi se mogle pojaviti učestalim kritikama iz Evropske unije na Vučićeve poteze u vrijeme pandemije (vanredno stanje s vojskom na ulicama) i izjave koje je davao o Evropi, veličajući svoje prijateljstvo s Kinom.


Ono što je najvažnije, kada je u pitanju BiH, jeste da su članice Kvinte jasno prenijele Vučiću da nema povezivanja rješenja Kosova sa BiH i da bilo koje rješenje kojim će Srbija priznati Kosovo ne proizvodi bilo kakve implikacije prema BiH. I Dodik je upoznat s ovakvim stavom, i ne iznenađuje što i on, kao i Vučić, stalno otvaraju pitanje nezavisnosti Republike Srpske, pokušavajući i dalje izvući što više ustupaka (teritorija) na Kosovu u pregovorima s međunarodom zajednicom.


Medicinska istraživačko-obavještajna misija Rusije 


Dolazak ruske vojske u Srbiju i BiH, ali i neke druge (evropske) države, dio je šireg scenarija o kojem smo pisali (Iskrcavanje ruskih vojnika na Balkanu, https://avangarda.ba/post/type-1/921/Iskrcavanje_ruskih_vojnika_na_Balkanu), i predstavlja i medicinsku istraživačko-obavještajnu misiju Rusije. Potvrdilo je to prisustvo nekih od najznačajnijih epidemiologa, virusologa, patologa i dr. stručnjaka u okviru “ruske jedinice” koji su uz “prašenje” prikupljali informacije o koronavirusu na teritorijama gdje Rusija inače nema pristup. 


Velika sila kao Rusija, koja pretendira da bude jedan od najznačajnijih igrača na svjetskoj sceni,  i te kako je zainteresirana za pronalazak vakcine i upravo svoje naučne timove s laboratorijama šalje gdje god mogu kako bi uzimali uzorke i pregledali stanovnistva, ali i radili sve drugo bitno za rad istraživača, pa čak i dezinfekcija koju, navodno, realiziraju predstavlja svojevrstan vid testiranja i istraživanja u Srbiji, Republici Srpskoj… Jedan od prioriteta ruske politike danas je nesumnjivo pronalazak vakcine, jer se pronalazak vakcine protiv koronavirusa smatra “najjačim i najuticajnijim sredstvom” u historiji civilizacije.


S druge strane, predstavnici NATO-a i američke vojske su u kontinuitetu dostavljali i dostavljaju potrebnu medicinsku pomoć i dezinfekciona sredstva Bosni i Hercegovini. Pomoć je bila usmjerena prema Oružanim snagama BiH i Ministarstvu sigurnosti, a namjenjena je svim građanima BiH. Kako u BiH, tako i u cijelom svijetu, NATO saveznici i partneri nastavljaju biti jedni uz druge i pružati pomoć jedni drugima tokom ove pandemije, bilo da je to kroz razne NATO aranžmane, bilateralnu pomoć, ili putem pružanja podrške zemljama i njihovim nastojanjima u domenu civilne zaštite, saopštili su Ambasada SAD-a u BiH i NATO štab u BiH.




NATO-ov Evro-atlantski centar za koordinaciju kriza (EADRCC) je dostavio direktno i preko svojih članica svoju pomoć i drugim državama na Balkanu. Sjeverna Makedonija, kao članica NATO-a dobila je preko milion dolara interventne pomoći od SAD-a; Norveška je pored novčanih sredstava donirala mobilne bolnice; Češka je donirala preko miliom maski. Sličnu pomoć je dobila i Crna Gora, kojoj je i Turska, kao članica NATO-a poslala pomoć.


Solidarnost članica NATO-a


Iako ruski (državni) mediji u kontinuitetu rade na diskreditaciji mjera i aktivnosti EU, ali i NATO-a, očigledno da se Rusija i sama suočava s izazovom zvanim koronavirus, a po nekim izvorima već sada je sa preko 600.000 zaraženih. Solidarnošću članica preko NATO agencije za podršku i nabavku osigurana je podrška najugroženijim u Italiji, Španiji, Francuskoj, ali i drugim državama članicama NATO-a. Upravo se danas u vrijeme pandemije može sagledati značaj članstva u NATO-u, jer je, uz navedeno, članicama, na primjer, osiguran i Proces brze zračne mobilnosti (RAM) koji u velikoj mjeri olakšava nabavke potrebnih materijalno-tehničkih sredstava, od respiratora, zaštitne opreme, do lijekova.


Tokom pandemije sve države su se suočile s nestašicom potrebnih sredstava i opreme i njihova nabavka su postala pitanja od najveće nacionalne važnosti. Veoma je važno da je BiH u međunarodnim razmjerama, što je potvrđeno i od svih međunarodnih predstavnika u BiH, na vrijeme i adekvatno odgovorila na izazove pandemije. Podrška i fokus EU, SAD i NATO-a prema BiH je bila evidentna i veoma značajna što je olakšalo realizaciju mjera protiv pandemije. 


Nažalost, politika Milorada Dodika je podijelila borbu protiv pandemije na “pandemiju u RS i FBiH”, što, opet, ne umanjuje ukupne rezultate, jer generalno BiH je osigurala zaštitu svog stanovništva, bez obzira što je, na primjer, u Banja Luci stepen zaraženosti daleko iznad prosjeka u BiH. Afere oko nabavka opreme i njezine kvalitete su već otvorene i u državama EU, počevši od Velike Britanije, Francuske, i dr. 


U Sloveniji su održane i demonstracije zbog, navodne, korupcije Vlade koju predvodi Janez Janša, pri čemu se pominje cifra od oko 270 miliona eura. To je za skoro 100 miliona eura manje od iznosa koji je Srbija isplatila posrednicima za nabavku uglavnom kineske opreme, na prvom mjestu preko 4.000 respiratora, ali oprema nije stigla a novac im još uvijek nije vraćen od strane posrednika koji inisistiraju na dostavi opreme. Samo za respiratore se pominje izdatak od oko 300.000 eura. U Velikoj Britaniji doktori su upozorili na određenu opremu nabavljenu u Kini koja je po mišljenju struke neupotrebljiva i vratili su 250 kineskih respiratora Ministarstvu zdravlja ove države. 


Zloupotrebe i istrage


Nažalost, kako se već pokazalo epidemija je poslužila za razne zloupotrebe. Naravno da u svemu tome ni BiH nije ostala bez afera, od nabavki maski do nabavke 100 respiratora po odobrenju Štaba Civilne zaštite. Sporna je i nabavka zaštitne opreme preko jedne turističke agencije iz Banja Luke u iznosu od oko 1,9 miliona KM za potrebe Vlade RS-a, kao i mobilna višemilionska bolnica za koju Milorad Dodik i dalje tvrdi da dijelovi “još dolaze”, iako je najavljena (i plaćena) prije mjesec dana. Do afere nabavke zaštitne opreme u Kantonu Sarajevo. Puno posla za tužiteljstva, no koliko se do sad zna Tužiteljstvo BiH vodi istragu samo o nabavci respiratora. U Banja Luci SIPA još nije izuzela nikakvu dokumentaciju. 


U svim tim nabavkama, pogotovo u Federaciji, bitne su bile preporuke državne Agencije za javne nabavke, od kojih su federalne institucije tražile preporuke za postupanje u hitnoj situaciji kada su bili ugroženi životi građana. Agencija je, uz podršku Vijeća ministara BiH, izdala saopćenje i svojevrsno uputstvo o javnim nabavkama za sve nivoe vlasti. No, kako se kasnije saznalo upravo direktor Agencije, koji je proteklih dana preko medija svima dijelio savjete i kritikovao nepoštovanje procedura, na toj je poziciji nelegalno, jer kada je postavljen na tu dužnost 2017. nije ispunjavao uslove i nije potvrđeno njegovo imenovanje tako da je ostao kao vršilac dužnosti što je po zakonu mogao samo šest mjeseci, i to će nesumnjivo dodatno problematizirati posao istražnim organima.


Bilo bi veoma važno da Tužiteljstvo BiH istraži sve sporne nabavke, jer bi se time proglasilo nadležnim ne samo u slučaju nabavke 100 respiratora Federalne civilne zaštite, nego i svih drugih što bi bilo značajno kako sa stanovišta općeg interese tako i s međunarodnog značaja za sve sporne višemilionske nabavke na teritoriji BiH. (Još uvijek želimo vjerovati da Tužiteljstvo BiH “smije” djelovati i na području Republike Srpske). 


Podrška Američke ambasade


Podsjetimo da je Američka ambasada još 31. marta, neposredno nakon početka pandemije,  organizirala video konferenciju s predstavnicima tužiteljstava. “Smatram da je ovo jedinstvena prilika da se pokaže građanima da pravosuđe može raditi za njih. Vi to možete uraditi tako što će se procesuirati oni koji kradu novac poreskih obveznika i koji tako slabe sposobnost BiH da zaštiti i da se brine za svoje građane u ovom teškim vremenima. Mi znamo da ima dobrih tužitelja i sudija, koji se hrabro bore iako su izloženi brojnim pritiscima i mi smo tu da ih podržimo”, kazao je tom prilikom američki ambasador. 


Ne znamo iz kojih razloga na video linku nisu bili predstavnci Tužiteljstva BiH, odnosno glavna državna tužiteljica, Gordana Tadić, ali je očigledno da je Tužiteljstvo BiH preuzelo ulogu da istražuje ukupne procedure u cijeloj BiH kada su u pitanju nabavke medicinske opreme, jer preuzimanjem jednog slučaja uspostavili su praksu i za druge sumnjive nabavke. Posebno to treba imati u svijetlu (opominjućeg) pisma predstavnika Evropske delegacije upućenog Milanu Tegeltiji, prvom čovjeku Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća koji je izbijanjem pandemije pravosuđe poslao – kući, ali i kompletnom pravosuđu, u kojem se kritizira nerad i neaktivnost.


I na ovaj način, podržavajući pravosudne i druge institucije da rade svoj posao u vrijeme pandemije, SAD i EU su dali svoj doprinos borbi BiH protiv pandemije o čemu je čak američki ambasador i javno uputio priznanje vlastima BiH na uspješnoj reakciji i preduzetim mjerama.


S obzirom na navedeno očigledno da je Ruska Federacija i u doba korone “izgubila utakmicu” na tlu BiH. I ovaj put se pokazalo da su evropske i atlanske integracije, odnosno ulazak BiH u EU i NATO, nezamjenjiv put BiH, odnosno da evro-atlantske institucije pružaju u svim segmentima nezamjenjivu podršku i pomoć državi BiH. Potvrdila je to i reakcija članica Vijeća sigurnosti UN-a na izvještaj visokog predstavnika u BiH, Valentina Inzka, u kome je bio vrlo kritičan prema Miloradu Dodiku i RS-u, odnosno podrška članica bez obzira na (očekivano) protivljenje predstavnika Ruske Federacije koji je u svojim stavovima ostao usamljen. 


-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi