Evropska komisija pita: zašto nije izvršeno 13 odluka Ustavnog suda BiH?

Piše: Dženana Karup Druško

A pitala je Evropska komisija i u koliko slučajeva neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH su pokrenuti krivični postupci. Ponovljeno je i pitanje da li postoje ustavne odredbe koje bi mogle spriječiti BiH da vrši usklađivanje sa evropskom pravnom stečevinom. Odgovor koji nije zadovoljio Komisiju je glasio da takve odredbe ne postoje, te da obzirom da su opća načela međunarodnog prava sastavni dio pravnog poretka BiH i entiteta, Ustav BiH dozvoljava primat prava EU nad domaćim pravom nakon pristupanja.
U dokumentu koji je Evropska komisija dostavila BiH u junu prošle godine s dodatnim pitanjima iz Upitnika (koji je BiH s odgovorima predala u februaru) navodilo se da odgovore očekuju za tri mjeseca. No, kako je bila sezona godišnjih odmora, a očito da se nikome iz državnih institucija nigdje ne žuri kad su u pitanju odgovori na upitnik, odnosno evropske integracije – kasnilo se s odgovorima. Onda su uslijedili Opći izbori u BiH, pa se opet kasnilo. Onda su uslijedile opstrukcije unutar Mehanizma za koordinaciju... Napokon je najavljeno da će dodatne odgovore tri člana Predsjedništva BiH odnijeti u Bruxelles naredne sedmice. No, Milorad Dodik je najavio da to, ipak, neće biti učinjeno jer odgovori nisu pripremljeni. Međutim, upućeni iz Direkcije za evropske integracije BiH tvrde da su odgovori spremni, ali da će se čekati još sedam do deset dana da ih vlade verificiraju nakon čega će biti poslati u Bruxelles.

Konstitutivni narodi i ostali

Evropska komisija je u dokumentu koji je poslala BiH uz odgovore na dodatna pitanja tražila i potvrdu nekih prethodno datih odgovora, kao i razne dokumente... ali i navela da su pojedini odgovori “dati nedosljedno i nisu obuhvatili sve relevantne nivoe vlasti” (ekonomski kriteriji – imovinska prava, provedba ugovora, registracija nekretnina), te da su dostavljeni različiti odgovori različitih nivoa vlasti, kao što je to slučaj sa razvojom gasne mreže zbog čega se od BiH traži da dostavi jedinstven odgovor. Iz Bruxellesa se od BiH od početka traže jedinstveni stavovi, zbog čega je na kraju krajeva i formiran Mehanizam za koordinaciju, ali oko nekih pitanja, očito, se nije uspio napraviti dogovor, a kako vidimo Bruxelles to ne zanima. U svom dopisu su jasno ukazali da se neće tolerirati nedostaci i propusti u procesu odgovaranja BiH na pitanja iz Upitnika. 

Kao što su bili jasni i da neće biti nedodirljivih pitanja, koja će po svemu sudeći morati biti predmet revizije, kao što je princip konstitutivnosti naroda. Jedno od pitanja bilo je koje su pravne osnove za princip konstitutivnosti naroda i kako je taj princip povezan sa principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquis-u EU? (Presuda Sejdić-Finci koja nikad u BiH nije implementirana upravo ide u tom pravcu – svaki građanin BiH ima pravo da se kandidira za člana Predsjedništva BiH) 

Upravo jedno od pitanja, koje se tiče konstitutivnosti naroda, odnosilo se na traženje objašnjenja zašto je neophodno u odnosu na proces donošenja odluka u Konkurencijskom vijeću da za svaku odluku mora glasati najmanje po jedan član iz reda konstitutivnih naroda kako bi Vijeće moglo odlučivati, a traženo je takvo objašnjenje i za pravila imenovanja članova ovog Vijeća, kao i za Vijeće za državnu pomoć.

U dodatnim pitanjima traženo je i pojašnjenje odnosa entitetskog i državnog zakona u nekim oblastima, kao i usklađenost entitetskih zakona s državnim. Kompleksno i nejasno im je ostalo i ustavno pitanje raspodjele nadležnosti između države i entiteta, entiteta i kantona. Komisija je pitala i za izvršenja međunarodnih obaveza BiH na entitetskom nivou, odnosno o  zaključivanju međunarodnih sporazuma od strane entiteta. 

Vladavina prava

Kao što smo naveli u prethodnom tekstu najviše pitanja je bilo u okviru političkih kriterija koji obuhvataju demokratiju i vladavinu prava – ustav, parlament, vlade, civilno društvo, javnu upravu, civilni nadzor nad sigurnosnim snagama, pravosuđe i borbu protiv korupcije, osnovna, materijalna i procesna prava, zatim poštivanje i zaštitu manjina i kulturnih prava, kao i zaštitu ličnih podataka, te regionalna pitanja i međunarodne obaveze (regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi).

Ono što se često pitaju i građani BiH, pitala je i Evropska komisija: zašto nije provedeno odnosno izvršeno (čak) 13 odluka Ustavnog suda BiH? Tako da će ovi odgovori biti zanimljivi i javnosti. A pitala je Evropska komisija i u koliko slučajeva neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH su pokrenuti krivični postupci.

Ponovljeno je pitanje iz Upitnika o tome da li bi Ustav BiH dozvolio supremaciju prava EU nakon pristupanja BiH Evropskoj uniji? U svom prvom odgovoru, poslatom u februaru, BiH je odgovorila samo da “ukoliko BiH ne bi poštovala obaveze iz ugovora sa EU” čime bi došlo do povrede principa pacta sunt servanda, “a preko njega i člana III/3.b Ustava BiH”. Što nije odgovor, jer ovdje se radi o pravnim stečevinama Evropske unije obaveznim za sve njene članice (o čemu ćemo više u nekom od narednih tekstova vezanih za evroatlanske integracije), tako da je jasno kako se pokušava izbjeći odgovor na ovo pitanje.

Ponovljeno je i pitanje da li postoje ustavne odredbe koje bi mogle spriječiti BiH da vrši usklađivanje sa evropskom pravnom stečevinom. Odgovor koji nije zadovoljio Komisiju je glasio da takve odredbe ne postoje, te da obzirom da su opća načela međunarodnog prava sastavni dio pravnog poretka BiH i entiteta, Ustav BiH dozvoljava primat prava EU nad domaćim pravom nakon pristupanja.

Osim ovih, bilo je još nekoliko dodatnih pitanja o Ustavu: kako definira podjelu nadležnosti prema sektorskim politika. U ranijem odgovoru iz BiH je navedeno: “Za odgovor na ova pitanja vidjeti Ustave i Krivične zakone u BiH, dostavljene u sklopu ovog Poglavlja.” 

Koliko su parlamenti usvojili zakona

U dijelu koji se odnosi na parlament Evropska komisija je tražila tabelarni prikaz broja usvojenih zakona u hitnom postupku na svim nivoima vlasti, nasuprot nabrajanju zakona i njihovih naziva na svim nivoima vlasti, kako je to prvobitno odgovorila BiH. Također je zatražen i tabelarni i zbirni prikaz za zakone koji su usvojeni u svim parlamentima na incijativu poslanika, kao i informacije za sve parlamente o tome koje je prosječno vrijeme koje komisije posvećuju razmatranju zakona i ukupno prosječno vrijeme koje se posvećuje razmatranju zakona (u danima). 

BiH je ranije bila dostavila veoma nepregledan i zbunjujući odgovor sa spiskom zakona usvojenih po hitnom postupku na svim nivoima vlasti i nazive tih zakona. A na pitanje o trajanju postupka pred komisijom, iako je bilo i prvobitno i vrlo decidno postavljeno, uopće nije ni odgovoreno. 

U Upitniku je iz Evropske komisije zatraženo i dostavljanje informacija o nadležnostima parlamentarnih komisija. Kako odgovor nije obuhvatao komisije Parlamenta Federacije BiH, to je ponovo traženo. Sigurno će i ovi odgovori biti zanimljivi građanima BiH koji će tako saznati i broj zakona usvojenih u zadnjih pet godina, a koji su sadržavali procjenu utjecaja, s obzirom da se u prvobitnim odgovorima takav dokument uopće ne spominje kao relevantan u procesu usvajanja zakona, niti da li se uopće izrađuje.

S obzirom na složenost sistema u BiH ne čude pitanja u kojima se traži pojašnjenje o suradnji između različitih nivoa vlasti, a posebno kada jedan nivo vlasti donosi propis koji može utjecati na druge nivoe vlasti: na primjer kad kantonalna vlada donosi propis koji može utjecati na druge kantone ili Federaciju BiH; ili Vijeće ministara tokom izrade propisa koji može utjecati na općine. A Evropsku komisiju je zanimalo i kako su regulirane i definirane administrativne granice općina? U odgovorima na Upitnik, predatim u februaru, odgovoreno je da “u smislu njihovog teritorijalnog razgraničenja, regulisane su i definisane zakonom o nihovom osnivanju”. U dodatnom pitanju stoji: objasnite kako su regulirane i definirane administrativne granice općina u Federaciji BiH? Koji su mjerodavni zakoni i na kojem nivou vlasti se usvajaju i provode?

Evropska komisija tražila je i odgovor na pitanje da li je registracija organizacija civilnog društva brza, laka i jeftina. Za Federaciju BiH je odgovoreno da je “registracija ovih organizacija laka, jednostavna i jeftina”, bez detaljnijeg objašnjenja tog postupka kako je to urađeno za državni nivo, ali i za Republiku Srpsku. Kako to nije bio dostatan odgovor, pitanje je ponovljeno.

Kad ćete ukinuti “dvije škole pod jednim krovom”?

Dosta je dodatnih pitanja bilo i za pravosuđe koja su se ticala organizacije i struktura, zatim nezavisnosti i nepristrasnosti, kao i odgovornosti i discipline, profesionalizma i stručnosti, kvaliteta, efikasnosti, oko suđenja za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Tako da će i ovi odgovori biti zanimljivi i bh. javnosti s obzirom da je transparentnost rada sudova i tužiteljstava dostupna, ali samo prema zakonu, ne i u praksi.

A Evropska komisija je tražila i detaljnije informacije o ustavnoj i zakonskoj zaštiti i zaštiti u praksi ljudskih prava i sloboda i to: prava na život, zabrani ropstva i prinudnog rada, diskriminaciji, prava na imovinu, ali i drugih društvo neprihvatljivih pojava kao što su rani i nasilni brakovi, zločini iz mržnje i rodno zasnovano nasilje. 

Naravno da Evropska komisija nije zaboravila ni presudu Sejdić-Finci i druge povezane presude (Zornić, Pilav i Šlaku), te je zatraženo da se dostave “ažurne informacije” oko  izvršenja ovih presuda, uključujući i mjere predviđene za njihovo potpuno izvršenje. A Komisija se interesirala i za “dvije škole pod jednim krovom”, odnosno izvršenje četiri godine stare presude Vrhovnog suda FBiH pitajući: kakva je trenutna situacija u vezi sa praksom “dvije škole pod jednim krovom” u Srednjobosanskom kantonu? Šta je urađeno ili se planira uraditi u pogledu izvršenja presude Vrhovnog suda FBiH iz 2014. godine koja nalaže da Hercegovačko-neretvanski kanton uspostavi jedinstvene, integrirane i multikulturalne škole sa jedinstvenim nastavnim planom i programom? Kada će se izvršiti ta presuda? Navedite rok.” (Jedan od razloga usporavanja pripremanja odgovora na dodatna pitanja bilo je osporavanje nadležnosti Federelanog ministarstva obrazovanja na kantonalne; opstrukcije i osporavanja su dolazile iz kantona sa hrvatskom većinom) Naravno da se Komisija interesirala i za zaštitu manjina.

Iz dodatnih pitanja više je no jasno kako će odgovori iz Upitnika morati biti detaljni i precizni, te kako nema pitanja koja će se moći zaštiti “vitalnim nacionalnim interesima” i koliko je važna vladavina prava, odnosno usaglašavanje s pravnim stečevinama (usaglašenim praksama) Evropske unije. 

-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi