Iako je Centralna izborna komisija 17. oktobra saopštila rezultate lokalnih izbora provedenih u Bosni i Hercegovini, ni nakon druge, vanredne sjednice 26. oktobra, CIK nije donio odluku o Stocu koja je po drugi put skinuta s dnevnog reda, uz obrazloženje da prvo treba “utvrditi odgovornost svih aktera po službenoj dužnosti, prigovorima i odlukama”. No, s ovom odlukom nije zadovoljan Ahmet Šantić, predsjednik CIK-a, po kome su bili stečeni svi uslovi da se izglasa odluka o poništenju izbora u Stocu, a da “procesi utvrđivanja odgovornosti i kandidata izborne administracije mogu ići paralelno”.

Cik nije radio posao za koji je plaćen

Podsjetimo, izbori su prekinuti zbog incidenata na biračkim mjestima, mada su brojne nepravilnosti pratile i same pripreme za izbore – počevši od biračkog spiska na kome su, ispostavilo se, bile i umrle osobe (čak 254) i to zbog “neažurnosti” matičnog ureda u Stocu. Iako je Inicijativa za Stolac više puta i na vrijeme upozoravala na probleme u Stocu, niko nije reagirao, dok problemi nisu kulminirali na dan izbora, a Stolac postao – grad slučaj.

Vahid Šehić, politički analitičar i nekadašnji član CIK-a, za Avangardu kaže: “CIK je trebao preduzeti i neke druge mjere prije samog održavanja izbora, jer se u Stocu stvorila jedna nezrela politička atmosfera zbog samog izvoda iz centralnog biračkog spiska i sumnji u njegovu ažurnost zbog velikog broja lica koja su umrla.”

“Zašto CIK nije radio posao za koji je plaćen i koji mu je Zakonom dat u nadležnost. Oni nisu funkcionirali kao članovi Izborne komisije, nego su, kako stvari stoje, funkcionirali kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci”

“Stolac je jedna od tužnih bosanskohercegovačkih priča, koja ima nekoliko malreprezentacija, a prva je u vezi s činjenicom da se u taj stalni obračun dviju ’zaštitnica’ interesa, sada upleće i SDP, grupirajući se u Inicijativu za Stolac, iza koje stoji SDA, što znači da se nacionalno svrstava. Tužnoj priči Stoca pridružuje se i CIK, te prema informacijama sa kojima raspolažem, ukoliko su točne, a to je da se CIK i nacionalno pocijepao, odnosno glasovao je po nacionalnom ključu, što je, zapravo, ’prilog’ daljem rasturanju Bosne i Hercegovine kao evropske države. Problem je u tome, da iz ove činjenice proizilaze objašnjenja na sva druga pitanja: zašto CIK nije radio posao za koji je plaćen i koji mu je Zakonom dat u nadležnost. Oni nisu funkcionirali kao članovi Izborne komisije, nego su kako stvari stoje, funkcionirali kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci,” kaže za Avangardu Slavo Kukić.

Po Članu 2.10 Izbornog zakona BiH Centralna izborna komisija će “poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu, ako ustanovi da je za vrijeme glasanja ili brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na rezultate izbora”. Šehić kaže: “Zašto CIK dosad nije donio odluku, oni trebaju odgovoriti, premda su prošli Zakonom određeni rokovi i izgubilo se mnogo vremena, tako da je vjerovatno i jedino ispravno, poništiti izbore i zakazati ponovljene izbore, pri čemu bi CIK morao na poseban način pratiti te izbore. CIK je morao preduzeti određene radnje kako bi mogao utvrditi povrede Izbornog zakona i provedbenih akata, kada je u pitanju narušavanje reda i mira. Izgubilo se vrijeme i trenutno stanje u Stocu najmanje odgovara građanima Stoca.”

Skrb Hrvatske o Hrvatima u BiH

Nekoliko dana nakon izbora Stolac je posjetio Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a, i, između ostalog, poručio da je “Stolac hrvatski prostor”. Dan nakon Čovića, u Stolac su došli, “u nezvaničnu posjetu”, Božo Petrov, potpredsjednik Vlade Hrvatske i Miro Kovač, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske, mapirajući krivce nasilnog akta, i donoseći presudu o incidentima tokom izbornog dana, iako do tog trenutka nije bilo zvaničnih izvještaja o incidentima.

No, to Kovaču nije zasmetalo da izjavi: “Ovdje se radi o rušenju ustavno-pravnog poretka BiH i Hrvatska taj čin odbacuje. Jasno smo osudili referendum u Republici Srpskoj, a isto tako osuđujemo nasilje koje se dogodilo ovdje u Stocu. Očekujemo da se ovdje provodu izbori u demokratskom duhu, sukladno zakonima BiH. U hrvatskom državnom interesu je da BiH bude stabilna, da Hrvati u njoj budu ustavotvoran i ravnopravan narod. Ovim dolaskom pokazujemo da skrbimo o Hrvatima u BiH i da ćemo ih zaštititi.” Po Petrovu “ovo što se dogodilo u Stocu je posljedica višegodišnje politike u BiH, gdje su Hrvati bili diskriminirani, a konstitutivni samo na papiru. Meni je neprihvatljivo da se dogodi napad na osobu koja predstavlja državu, a da se apsolutno ništa ne poduzima. Porazno je što niti jedna politička stranka bošnjačkog establišmenta nije osudila nasilje u Stocu.” Izjave kojima su samo dodatno podgrijane već podignute (nacionalne) tenzije.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine u Stocu je živjelo 18.681 stanovnika, od toga 8.101 Muslimana, 6.188 Hrvata i 3.917 Srba. Prema popisu stanovništva iz 2013. U gradu je ukupno 14.502 stanovnika – 8.486 Hrvata, 5.544 Bošnjaka i 279 Srba

O posjeti hrvatske delagacije oglasila se Inicijativa za Stolac navodeći, pored ostalog: “Čuli smo da poruka članice Evropske unije sadrži i izjavu: ’Daćemo podršku Hrvatima u BiH’, mada primjećujemo da se članica sastala samo sa predstavnicima jedne stranke! Želimo također napomenuti da nasilje, kao i kršenja zakona BiH, treba da utvrde za to zadužene institucije i da se tek onda neko ozbiljan može opredjeliti za podršku. U suprotnom bi mogao doći u situaciju da unaprijed daje podršku nekome, za koga bi se, nakon završene istrage, moglo utvrditi da nije poštovao norme i poredak u BiH.”

Slavo Kukić smatra: “Dolazak u Stolac mimo svih procedura, koje podrazumijevaju državni protokoli, na svoju ruku i, valjda, računajući kako raspolaže tom vrstom prava, dolazi vrh hrvatske vlasti, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, i dijele lekcije ovdje u suverenoj državi... Kako će oni zaštiti prava svojih sunarodnika, umjesto da ih upute da reguliraju svoja prava tamo gdje se reguliraju na insitutucionalnom nivou.”

Hrvati u Stocu (ni)su majorizirani

Nakon brojnih reakcija na Čovićevu izjavu da je Stolac hrvatski grad, ali i nakon dolaska hrvatske delegacije, on je za televiziju N1 pojasnio: “U Stocu mogu živjeti svi jedni pored drugih, a ja ću ga uvijek doživljavati onako kako sam rekao”, time samo potvrđujući ono što je rekao. Čime je, po Kukiću, Čović smo doprinio “tužnoj priči Stoca”, i to “kao član kolektivnog šefa države, a što dalje razgrađuje BiH, dijeleći je na bosanski, hrvatski i srpski prostor, i ignorirajući ustavne odredbe, da je Bosna i Hercegovina država njenih građana. Ako suprotno postupa član kolektivnog šefa države, onda je to prilog daljem talasanju.”

No, Šehić smatra da je Čovićeva izjava istinita, “s obzirom da HDZ posmatra Stolac kao teritoriju, a ne vodeći računa o tome da na toj teritoriji žive i druga dva naroda, kao ni o ravnopravnosti sva tri naroda na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, što pokazuje određene pretenzije i gledanje BiH kroz teritorijalni princip i etničke podjele”: “Sigurno da je ova izjava apsolutno neprihvatljiva, tako visoko pozicioniranog, ne samo stranačkog čovjeka, već čovjeka koji je trenutno i u Predsjedništvu BiH. I ono što zabrinjava, što pokazuje kakav je suverenitet Bosne i Hercegovine, posjeta zamjenika premijera i ministra vanjskih poslova, apsolutno nije prihvatljiva.”

Sva dešavanja oko Stoca propratile su, naravno, i tvrdnje o “majorizaciji Hrvata”, iako činjenice kažu drugačije. “Od četiri miliona budžeta opštine Stolac, načelnik Bošković iz HDZ-a, koji je na vlasti 12 godina, dodijelio je svega pet posto budžetskih sredstava građanima koji nisu hrvatske nacionalnosti, iako je takvih 40 posto u Stocu. Od 115 zaposlenih u opštinskim insitucijama samo 10 nisu Hrvati. Sve glavne pozicije u javnim preduzećima zauzeli su Hrvati. I pored toga čuli smo da je članica EU dala podršku HDZ-u, koji je na vlasti u Stocu 26 godina, istovremeno tvrdeći da su Hrvati u Stocu već 26 godina majorizirani,” saopšteno je iz Inicijative za Stolac.

Uz ovo, prema rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine u Stocu je živjelo 18.681 stanovnika, od toga 8.101 Muslimana, 6.188 Hrvata i 3.917 Srba. Prema popisu stanovništva iz 2013. U gradu je ukupno 14.502 stanovnika – 8.486 Hrvata, 5.544 Bošnjaka i 279 Srba.

Izborni kriminal

Inicijativa za Stolac kao krivca za dešavanja od 2. oktobra vidi u Ivanu Periću, predsjedniku Općinske izborne komisije, Policijskoj upravi Stolac, MUP-u HNK, CIK BiH, ali i u svim nadležnim institucijama koje nisu reagirale na prijave o nepravilnostima i koje nisu ni pokušale “spriječiti kriminalno organiziranu krađu demokracije u Stocu”.

Po HDZ-u to je Salmir Kaplan, kandidat za načelnika u Stocu. Kaplan za Avangardu tvrdi da su neregularnosti počele već oko 11 sati ujutro na dan izbora: “Dešavao se jedan scenarij, koji se odigravao na nekoliko izbornih ciklusa i prije lokalnih izbora 2016. Stolački HDZ ima kontrolu nad Općinskom izbornom komisijom, a predsjednik OIK, Ivan Perić, ortodoksni je HDZ-ovac. Njegova kćerka je šef matičnog ureda, a mrtvi se ne brišu, zato što je Perić izdao naređenje svojoj kćerci da se ne pokreće procedura za brisanje mrtvih. Drugi član OIK-a je Meliha Kapor, žena koja je ucijenjena i za svoj posao i poslove svoje djece, te je njena ruka u ’u gipsu’ i stalno se drži gore za svaki mogući prijedlog Ivana Perića. Zahvaljući ovim članovima OIK-a HDZ je na dan izbora provodio apsolutnu i bezočnu izbornu krađu, zaodjenutu plaštom demokracije i pravnih propisa, koji služe da bi se sakrio izborni kriminal koji je započeo i prije 2. oktobra, ali je tada kulminirao.”

Po Kaplanu Perić je taj dan prijetio i smjenjivao članove biračkog odbora koji su htjeli raditi po pravilima: “Sa prvim smjenama se krenulo u 11 sati, zatim u 15 sati, a do 19 sati bi na svim biračkim mjestima smijenio članove biračkog odbora ispred Inicijative, a postavljao predstavnike HDZ-a. Prvo se to desilo na glasačkom mjestu Hodovo I, jer je to mjesto koje je i najspornije i za koje se bore da ga priznaju. To biračko mjesto je bilo zatvoreno do 11 sati, a onda su od 11 sati ujutro do 11 uveče su svi predstavnici glasačkog odbora bili jednonacionalni, odnosno jednostranački predstavnici i radili su šta su htjeli. Mi smo na tom biračkom mjestu uspjeli smiriti narod, govoreći da postoje nadležni organi.”

Kaplan: “Dešavao se jedan scenarij, koji se odigravao na nekoliko izbornih ciklusa i prije lokalnih izbora 2016. Stolački HDZ ima kontrolu nad Općinskom izbornom komisijom, a predsjednik OIK, Ivan Perić, ortodoksni je HDZ-ovac. Njegova kćerka je šef matičnog ureda, a mrtvi se ne brišu, zato što je Perić izdao naređenje svojoj kćerci da se ne pokreće procedura za brisanje mrtvih”

Kaplan je uvjeren da do eskalacije problema ne bi došlo da je CIK na vrijeme reagovao: “Da su se izbori održali u Stocu, mislite li da bi to neko poništio i imao hrabrosti reći da je u Stocu sve kriminal, jer nikad niko to ne bi to uradio niti ponovio izbore. Sada se trenutno u CIK-u razmatra da se meni skine kandidatura, jer treba Salmira Kaplana poništiti kao kandidata, jer nije dozvolio izbornu krađu, a o tome što je na listi HDZ-a ratni zločinac, to je legalno i legitimno.”

Iako se još uvijek čekaju zvanični izvještaji i odluke o Stocu Dragan Čović je izjavio kako je “Salmir Kaplan svojim postupkom okončao svoju političku karijeru za sve vremena”, te da je  “uvjeren da će Hrvati u Stocu uvjerljivo dobiti izbore”.

Preuzimanje zapadne Hercegovine

S obzirom na situaciju u Stocu, kao i u cijeloj zapadnoj Hercegovini, jasno je da Čović i ne mora čekati odluke zvaničnih državnih organa. Jer, “preuzimanje” opština sa hrvatskom većinom u ovom dijelu BiH krenulo je već odavno, pri čemu nije nedužna ni SDA koja je sve to u najviše slučajeva posmatrala bez ikakvih reakcija. Treba li podsjećati da je komandir Policijske uprave Stolac – Hrvat, ministar unutrašnjih poslova – Hrvat, tužilac Hercegovačko-neretvanskog kantona koji je zadužen za ovaj slučaj – Hrvat.

Mostarski portal tačno.net pisao je o “spornom imenovanju” Ilije Lasića na poziciju policijskog komesara HNK iza koga su stajali Denis Lasić, tadašnji predsjednik Vlade HNK, Slađan Bevanda ministar MUP-a HNK i Ivo Karačić, predsjednik Nezavisnog policijskog odbora HNK. Iako je u ovom slučaju bilo evidentno kršenje zakonskih procedura, “amnestirano je od strane nadležnih sudova i tužilaštava što otvara pitanja uticaja HDZ-a i na ove institucije”, pisao je tačno.net.
 
Situacija nije puno drugačija ni u državnim institucijama koje imaju svoja sjedišta, odnosno ispostave u zapadnoj Hercegovini. I to je prećutna politika koju godinama provodi HDZ, a SDA posmatra. Možda je i zbog toga pokušaj promjene (u Stocu), odnosno narušavanje balansa raspodjele političke moći u Federaciji, doveo do ovolikih reakcija. Nažalost, samim tim teško da će odluka za Stolac biti pravedna i u interesu njenih stanovnika. Bar sudeći po dosadašnjim reakcijama, ali i ponašanju članova Centralne izborne komisije BiH koja se i sama podijelila po nacionalnom ključu.