Samo “dirigovani” um može pomisliti da je Njegoševa nagrada namještena

Žiri o odluci

: Bojana Komnenić      24.10.2017

“Može se reći da na Balkanu ne postoji nagrada u kojoj se više susretalo političko i književno, kao što je to u slučaju Njegoševe nagrade. Utemeljena kao jedna vrsta socijalističkog balkanskog Nobela, ona je, zajedno sa svojim laureatima, prolazila kroz različite mijene. Od prvog dobitnika Mihaila Lalića, preko Miroslava Krleže, Meše Selimovića, Branka Ćopića, Josipa Vidmara, Matije Bećkovića, Desanke Maksimović, Dobrice Ćosića, Mirka Kovača, Miljenka Jergovića, moglo bi se reći da je skoro zatvoren puni krug objavljivanjem ovogodišnjeg dobitnika – Milorada Popovića. To je jedan od najznačajnijih intelektualaca u posljednjih 20 godina, pisac romana Karnera i Čovjek bez lica, te brojnih knjiga eseja i poezije, i nagradu je dobio skoro jednoglasno. Međutim, ni ovaj put nije prošlo bez osporavanja. Grupa razočaranih tom činjenicom pisala je predsjedniku Vlade Crne Gore (?!) da se nagrada posthumno dodijeli pjesniku Radovanu Zogoviću. Jer je Popovićev društveni i politički angažman trn u oku protivnicima moderne i prosperitetne Crne Gore. U nastavku pročitajte mišljenja članova žirija o nagradi koja će 13. novembra biti dodijeljenja na Cetinju Miloradu Popoviću” – Ahmed Burić.
Nakon što su pojedini domaći kritičari odluku da se Njegoševa nagrada ove godine dodijeli crnogorskom književniku Miloradu Popoviću nazvali dirigovanom, provjerili smo kako na te optužbe gledaju članovi Žirija.

U izjavi za portal Antena M bosanskohercegovački romanopisac, esejista i publicista Ivan Lovrenović kaže da su takve tvrdnje potpuno besmislene. “Nju može smisliti samo um koji je sam ’dirigovan’, pa ne može zamisliti drukčiji, slobodan način promišljanja i odlučivanja”, smatra Lovrenović.

Ahmed Burić
Ivan Lovrenović
Pitali smo ga da li ga lično vrijeđa kada čuje takve i slične optužbe. “Ima neke gorčine zbog grube neistinitosti, ali uvrijeđenosti nema. Ne tangiraju me, jer ne operiraju argumentima”, jasan je Lovrenović.

Član Žirija iz Slovenije pisac, esejista i kritičar Dušan Šarotar u razgovoru za portal Antena M kaže da mu nije jasno zašto crnogorsko društvo ima potrebu da pokreće teze o navodnim dirigovanim odlukama.

“Svakako, mislim da je to uobičajeno, kada su posrijedi dodjele nagrada. Ja ne razumijem pravi kontekst tih polemika u Crnoj Gori, ne razumijem koncept i okolnosti zbog kojih se primjedbe javljaju. Mislim da smo odabrali najbolje djelo i opus nagrađenog autora zaslužuje nagradu. Neću se upuštati u taj društveni širi kontekst u Crnoj Gori, jer ga ne poznajem dovoljno”, rekao nam je Šarotar.

Ivan Lovrenović otkrio nam je kakva je bila atmosfera među članovima Žirija, te da li je bilo dilema o laureatu.

“Ne pamtim kada sam posljednji put prisustvovao jednom tako sadržajnom i kompetentnom, a neopterećenom kolokviju o književnosti. Raspravljalo se intenzivno o svih jedanaest knjiga iz širega izbora, pa o tri iz užega, da bi za Popovićev roman ’Čovjek bez lica’, u tajnom glasanju bilo šest glasova, te jedan za knjigu pjesama ’Tajno zlato’ Vlada Uroševića’, otkrio nam je Lovrenović.

Dušan Šarotar
Jovica Aćin

Zanimljiva činjenica je da je samo jednom, eventualno dva puta, neko pobijedio tako ubjedljivom većinom (6:1).

I Dušan Šarotar kaže da je atmosfera u Žiriju bila krajnje produktivna. “Prvi put sam bio u tom žiriju, atmosfera je bila produktivna, puno se diskutovalo, čitalo se, taj proces nije bio kratak, nije odluka donešena na jednoj sjednici. Odluka se nekako sama, nakon naših susreta donijela, svi su bili potpuno profesionalni i govorili smo samo o literaturi, jer ja, naprimjer, nijednog člana žirija nisam ranije poznavao”, rekao nam je Šarotar.

Kontaktirali smo i člana Žirija iz Srbije esejistu i pripovjedača Jovicu Aćina koji jedini nije glasao za Popovića. “Ja nijesam bio protiv, ja sam bio za nekog drugog. Ja sam za uži izbor predložio dva pjesnička djela i roman, od moja tri prijedloga, jedan je ušao u najuži izbor i ja sam glasao za pjesnika Vlada Uroševića koji ima odličnu knjigu”, objasnio nam je Aćin.

Komentarisao je i optužbe o dirigovanim odlukama. “Na mene i moju odluku niko nije uticao”, rekao je Aćin.

Prem
Milorad Popović
a mišljenju Žirija, u romanu “Čovjek bez lica”, Popović sažima ključne elemente stogodišnje istorijske drame crnogorskog prostora i čovjeka. Fenomene emigracije, ideologije i unutrašnjih drama ličnosti koje su se našle na velikoj pozornici nemilosne zemlje, pisac donosi izražajnim literarnim sredstvima. Rezultat je djelo čije upoznavanje predstavlja veliko čitalačko iskustvo. Strukturna vertikala crnogorskog nacionalnog stasavanja.

Njegoševa nagrada dodjeljuje se svake druge godine autoru književnog djela koje je prvi put objavljeno u prethodne dvije godine na nekom od južnoslovenskih jezika-bosanskom, bugarskom, makedonskom, slovenačkom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom jeziku, kao i na albanskom jeziku. Njegoševu nagradu dodjeljuje međunarodni žiri koji imenuje Vlada iz reda istaknutih književnih stvaralaca ili naučnih radnika iz oblasti književnosti.

Odluke i dokumentacija o dodjeli Njegoševe nagrade, primjerak djela u izdanju za koje je dodijeljena nagrada, kao i određeni broj primjeraka djela iz edicije “Njegoševa nagrada”, čuvaju se u Biljardi na Cetinju. Ime dobitnika Njegoševe nagrade ispisuje se na počasnoj ploči u Biljardi. Njegoševa nagrada uručuje se na Cetinju, a dobitniku je uručuje predsjednik Crne Gore. Podsjetimo, Popović je za ovaj roman prošle godine dobio Trinaestojulsku nagradu.

(Antena M)
-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*