Svejedno je za koga glasati, svi su isti

: Ljupko Mišeljić

Nakon četiri sedmice kampanje za Lokalne izbore, jasno je da je poprište najvećih političkih sukoba u Republici Srpskoj bila Banja Luka. Prvi put se pojavljuju dva velika politička bloka i oba tvrde da je situacija loša i da se mora hitno mijenjati
Rezultati Lokalnih izbora, 2. oktobra u Banjaluci odgovoriće na nekoliko pitanja, prvenstveno hoće li Banjaluka ostati utvrda vladajuće koalicije SNSD-DNS-SP, i u Skupštini grada i na mjestu gradonačelnika. Tu je i pitanje da li će stranke koje su do 2. oktobra bile opozicija, ostati na istim pozicijama unutar svog bloka, a negdje u pozadini je i pitanje postoji li mogućnost da u Skupštinu uđe nenacionalni blok stranaka. Sva druga pitanja, a koja se tiču, recimo, stambenih, komunalnih i privrednih politika, kulturnog i sportskog života, mladih i penzionera u Banjaluci, moraće čekati – oko godinu dana, jer toliko će biti potrebno, mišljenje je oba politička bloka, da se uradi analiza trenutnog stanja, vide dosadašnje manjkavosti i neefikasnosti administracije, ali i da se razgovara o programima raspodjele budžetskih sredstava.

Ni programa, ni vizije


Damir Miljević
Bez obzira na važnost ovih izbora „političke partije imaju jasne programe i vizije šta treba uraditi, ali ne i dovoljno jasne odgovore kako to postići“, smatra Damir Miljević, ekonomski analitičar. Miljević navodi da je jedino važno pitanje da li političke partije zaista planiraju provesti svoje programske ciljeve ili će i nova vlast imati isti učinak kao i sadašnji gradonačelnik Slobodan Gavranović koji je "od 50 ispunio dva obećanja".


"Izlaznost građana je odlučujuća za ove izbore, ali činjenica je da se nije pojavila neka snažna alternativna struja koja će mobilisati one koji su do sada apstinirali. Pitanje je šta je drugo rješenje, jer je stvorena klima pojednostavljivanja pa se smatra da je potpuno svejedno kome ćete dati glas, jer su svi isti. Razvojne
Tanja Topić
komponente skoro da i nisu moguće zbog svih nagomilanih dugovanja", kaže Tanja Topić, politička analitičarka i direktorica kancelarije FES BiH u Banjaluci.

Topić navodi da je ova kampanja prilično anemična, bez energije, na što svakako utiče i vidljiv nedostatak novca: "Imam utisak da mi se kampanja dešava iza leđa, jer su se svi fokusirali na izlazak na teren, ali kao da skupove organizuju za svoje pristalice, a ne za građane koje trebaju mobilizovati za glasanje."

Treći (srpski) blok

Treći blok, po ocjenama upravo onih koji ga čine, predstavlja Ujedinjena Srpska koju vodi dr. Nenad Stevandić, aktuelni potpredsjednik Narodne skupštine RS. "Za RS je najbolje da bude ujedinjena, a mi imamo stranku koja se tako zove", izjavio je Stevandić za banjalučku Alternativnu televiziju objašnjavajući: "Jedan blok je potpuno potonuo u sarajevske zamke i ponaša se kao trojanski konj sarajevske politike, a drugi ima lošu ekonomsku politiku. Ta dva velika politička bloka su dvije elite i zato je važna pojava Ujedinjene Srpske."

Ipak, taj balans "trećeg bloka" potonuo je kad je Ujedinjena Srpska usred predizborne kampanje potpisala Memorandum o saradnji i podržala Igora Radojičića, kandidata SNSD-DNS-SP. Taj odnos identičan je i u svim drugim opštinama gdje US ima odbore, a SNSD-DNS-SP kandidate za (grado)načelnike.

Time su stranke trećeg bloka postale tek dio nacionalnih koalicija. Jedna od njih je i sa Demokratskom frontom Željko Komšić koja je u Banjaluci odbor formirala ove godine. Njen kandidat za odbornika Ahmet Šeranić, za Avangardu kaže da oni ne očekuju nikakav naročit uspjeh, ali smatra da nemaju šta izgubiti jer do sada nisu imali nijednog odbornika.

Ahmet Šeranić: „Nacionalističke elite ispucale su sve što su imale i došle su do plafona, a sad se stvaraju  uslovi da se ta promjena desi. Ona je nužna jer je privatizacija uništila radničku klasu, koju smo potpuno izgubili, a koja je bila stub razvoja grada, nosilac proizvodnje i potrošnje“
“Naša je želja i vizija da se u Banjaluci formira više opština, kao i u drugim gradovima koji su se našli u sličnoj situaciji, jer su mjesne zajednice zapostavljene, njihovi savjeti ništa ne rade, a u prigradskim naseljima se zatvaraju škole i pošte. Društveno-politička situacija ne odgovara ulaganjima i dolasku novih investitora. Ja apelujem da ovi izbori ne budu nacionalni popis i da se ljudi ne pretvore u glasove koji idu svaki svome jatu. Nacionalističke elite ispucale su sve što su imale i došle su do plafona, a sad se stvaraju  uslovi da se ta promjena desi. Ona je nužna jer je privatizacija uništila radničku klasu, koju smo potpuno izgubili, a koja je bila stub razvoja grada, nosilac proizvodnje i potrošnje", kaže Šeranić i dodaje kako smatra da je aktuelna politička garnitura "okrenuta homogeniziranju nacionalnih blokova, što je priča koja je Banjaluku prije dvadeset i pet godina i uvukla u početak propasti i stagnacije".

Ista rješenja

Najveći problemi Banjaluke, što i jesu ključne teme programa i rasprava ovih izbora, jesu pitanja urbanizma, komunalnih politika, privrede, zapošljavanja, kulture, sporta i mladih. O njima se najviše govori u medijskim sučeljavanjima, intervjuima i izbornim hronikama, dok skupovi i tribine ne odstupaju od dosadašnjeg folklora - šator, hrana, piće i muzika. U takvom okruženju, priča o realnim programima i akcijama stavlja se na margine, dok dominiraju pitanja bezbjednosti i vitalnih nacionalnih interesa u vladajućem, te korupcija, kriminal, afere i nesposobnost višegodišnjih vlasti u opozicionom bloku.

Pred početak izborne kampanje, došlo je i do velikog okršaja Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Partije demokratskog progresa, a sporan je bio i program Igora Radojičića "Banjaluka 2025", za koji se navodilo da je plagijat. Naime, plan i program Radojičića za razvoj grada, objavljen u avgustu, sadržavao je rješenje "gradskog arhitekte/pejzažnog arhitekte", koji bi bio korektivni faktor urbanističkog razvoja. Isto to rješenje, po tvrdnjama Zorana Talića, nosioca liste PDP-a, predstavljeno je na konferenciji Gradskog odbora PDP-a u aprilu ove godine.

Skupovi i tribine ne odstupaju od dosadašnjeg folklora - šator, hrana, piće i muzika. U takvom okruženju, priča o realnim programima i akcijama stavlja se na margine, dok dominiraju pitanja bezbjednosti i vitalnih nacionalnih interesa u vladajućem, te korupcija, kriminal, afere i nesposobnost višegodišnjih vlasti u opozicionom bloku
I mnoga druga rješenja slična su u programima stranaka Saveza za promjene i stranaka okupljenih oko koalicije SNSD-DNS-SP, pa se isto nudi za privredna ulaganja, poljoprivredne podsticaje, sport i zapošljavanje. Najmanje sličnih rješenja postoji oko pitanja rješavanja problema nagomilane administracije, kulturnih institucija, zaduženja Toplane i Gradskog olimpijskog bazena.

Prema Radojičiću jasan plan organizacije gradske uprave znaće se nakon provedene analize o problemima i manjkavostima dosadašnje uprave. Kulturne institucije, smatra on, potrebno je osloboditi visokih PDV taksi. Na sastanku sa Udruženjem dramskih umjetnika RS govorilo se i o osnivanju Odjeljenja za kulturu, što potencira režiser Aleksandar Pejaković, a Radojičić podržava. Time bi se u gradskoj upravi angažovali ljudi čije je uže polje djelovanja kultura.

Brojna administracija

No, Zoran Talić, nosilac liste PDP-a i aktuelni odbornik, ističe da će osnivanje novog odjeljenja za sobom povući još veću administraciju za koju još u potpunosti nije poznato ni koliko ljudi trenutno zapošljava. Talić objašnjava: "Nemamo podatke ko je sve zaposlen u gradskoj upravi, i to nije javno, ali je javno i u budžetu predočeno da neporeski prihodi grada nisu dovoljni da pokriju rashode na plate zaposlenih. Pritom, jedini projekt uopšte, a ne samo iz oblasti kulture, kojim je Banjaluka u posljednjih deset godina aplicirala za sredstva Ministarstva civilnih poslova ili Evropske zajednice je obnova tvrđave Kastel. Ako su nakon 20 godina shvatili da nemaju dovoljno stručnih ljudi i kulturnih radnika u gradskoj upravi, kakvu onda reorganizaciji i sistematizaciju prave svake godine."

Trenutnu vlast u Banjaluci ne kritikuje samo opozicija, nego i kandidati vladajućih stranaka. Pored Radojičića, koji kritikuje dosadašnje čelnike kao da mu nisu stranačke i političke kolege i kao da on nema nikakav uticaj na politiku SNSD-a, na strani kritičara vlasti je i njihov koalicioni partner, Demokratski narodni savez
Problem Gradskog olimpijskog bazena Igor Radojičić nije objasnio, dok je Dragan Čavić predložio da se ugostiteljski segment Aquane da u javno-privatno partnerstvo "kojim će grad ubirati novac od zakupa, te s tim novcem razvijati sportsko-rekreativni segment, a ne plaćati preko 46 ugostiteljskih radnika i dug od osam miliona maraka".

Trenutnu vlast u Banjaluci ne kritikuje samo opozicija, nego i kandidati vladajućih stranaka. Pored Radojičića, koji kritikuje dosadašnje čelnike kao da mu nisu stranačke i političke kolege i kao da on nema nikakav uticaj na politiku SNSD-a, na strani kritičara vlasti je i njihov koalicioni partner, Demokratski narodni savez.

Budimir Balaban, trenutni predsjednik Skupštine grada Banjaluka, i nosilac liste Demokratskog narodnog saveza, smatra da je osnovni problem neracionalna raspodjela sredstava i loši programi budžeta. Razlog za to je interne koalicione prirode, jer "sa četiri odbornika i koalicionim partnerima koji najčešće nisu imali sluha" nije moguće provesti većinu dobrih rješenja.

Balaban se nada da će u narednom mandatu, uz jačanje kluba DNS-a u Skupštini grada, rješenja koja su predstavili u svom programu biti primijenjena. Ljut na SNSD i neke njihove odbornike u gradskoj Skupštini, Balaban ističe da Gradska uprava „puca po šavovima jer je birokratski aparat ogroman“: “Uvjeravaju nas da ćemo uspješno sarađivati, ali nam prethodno iskustvo to ne govori. SNSD kuka kako je problem što nema dovoljno novca, a mi smo pokazali da ima i da oni nisu sposobni ili da nisu imali kadrove koji mogu riješiti neke ključne probleme grada. Jasno smo pokazali šta se sa ovim novcem može uraditi, čak i bez dodatnih ulaganja."

U sjeni izborne kampanje ostala je u potpunosti priča o neusklađenosti rezultata popisa iz 2013. sa Centralnim biračkim spiskom, prema kojima se čini da u Banjaluci živi svega 7.000 maloljetnih osoba. Taj sistem trostruke razlike stvarnog, popisanog i biračkog broja, mogao bi "iznjedriti" jaču odborničku grupu, a u ovako napetoj situaciji i debelo prevagnuti između kandidata za gradonačelnika. Ipak, i s njima i bez njih, pitanje na koje još uvijek ne postoji odgovor je hoće li se u Banjaluci na listi za gradonačelnika glasati za ili protiv kandidata vladajuće struje, ili će se ipak birati (naj)bolji kandidat.
-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi