Ko će biti novi predsjednik Evropske komisije?

Piše: Željko Trkanjec

Koja su tri imena u igri ostalo je tajnom jer francuski predsjednik Emmanuel Macron tvrdi da to nisu vodeći kandidati tri najveće političke skupine u Europskom parlamentu (Weber, Frans Timmermans – socijalisti i Maregrethe Vestager – liberali), ali Angela Merkel tvrdi da niti za jednog od vodećih kandidata nije bilo većine, a taj stav dijeli i nizozemski premijer Mark Rutte. Koji je dodao kako se nada rješenju jer “ne smijemo ostaviti Junckera na tom položaju do kraja života”.

Ugledni bruxelleski Politico.eu pitao je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića bi li prihvatio vodeću poziciju u EU. Plenković je odgovorio: “Broj spekulacija je, recimo, nevjerojatan.” A neposredno prije summita Europskog vijeća u četvrtak oko podneva bilo je jasno samo jedno: Manfred Weber neće biti predsjednik Europske komisije.


Euractiv.com je dobio provjerenu informaciju: čelnici socijaldemokrata (S&D) i liberala, koji su se ranije zvali ALDE, a sada Obnovimo Europu (RE), rekli su EPP-u da njihov kandidat za predsjednika Europske komisije, Manfred Weber, nema njihovu podršku pa stoga ni potrebnu većinu za izbor.


O čemu su jučer prije summita razgovarali Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, Angela Merkel, njemačka kancelarka i Emmanuel Macron, francuski predsjednik.


Tijekom večeri ovoj se trojki priključio i španjolski premijer Pedro Sanchez.


Weberu su ovu lošu vijest prenijeli osobno Španjolka Iratxe Garcia, čelnica S&D-a u Europskom parlamentu i Rumunj Dacian Ciolos, čelnik RE. Naglasili su da se vesele nastavku suradnje s Weberom u Parlamentu. 


Diplomatski izvori u Bruxellesu ističu da će se pri izboru kandidata kao kriteriji u obzir uzeti i “geografska i rodna zastupljenost”.


Hrvatski premijer Andrej Plenković odbio je u četvrtak u Bruxellesu komentirati medijske napise da su on i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kandidati za predsjednika Europske komisije.


“Pustimo medijske napise, bilo je tu svega i Politica (portal politico.eu) i FT-a (Financial Times)”, rekao je Plenković po dolasku na sastanak čelnika Europske pučke stranke (EPP), koji se tradicionalno sastaju prije svakog summita EU-a.


Tijekom jutra i ranog poslijepodneva niti u jednom kuloarskom razgovoru nije se spomenula mogućnost da bi Kolinda Grabar-Kitarović bila kandidatkinja za čelno mjesto u Europskoj komisiji. Njoj je sadašnji predsjednik Jean-Claude Juncker osobno sklon, ali njezina snažna povezanost s administracijom Donalda Trumpa te brojni istupi koji su koketirali s desnim ekstremizmom čine je apsolutno neprihvatljivom kandidatkinjom. Prije svega za liberale, socijaliste i Zelene. A bez njih nema imenovanja u Parlamentu. Možemo pretpostaviti da je njezina kandidatura, objavljena u belgijskom frankofonom dnevnom listu Le Soir, trebala pokušati skrenuti raspravu u drugom smjeru: rodne i geografske zastupljenosti. Naime, Poljska se protivi imenovanju bivše litavske predsjednice jer je Dalia Grybauskaitė bila članica Komunističke partije. A mnogi je smatraju “džokerom” za čelno mjesto EK.


To je dijelom potvrdio i hrvatski premije Andrej Plenković: “Budimo realni. Mi svi skupa pratimo medije i ako malo pogledate europske medije ima toliko tih špekulacija, a ono što ja mogu reći da je jako puno toga u tim špekulacijama daleko od razgovora koje vodimo za stolom. Moram priznati da sada o tome znam više nego brojni drugi. Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi. Večeras ćemo imati raspravu, pitanje je do kada će trajati i ne bih se kladio da će odluka biti ni danas niti sutra”, rekao je Plenković prije početka summita.


Plenković je u petak rano ujutro izjavio da se u raspravi na summitu čelnika EU-a razgovoralo samo o tri poznata kandidata za predsjednika Europske komisije i da se druga imena nisu spominjala. Što znači da Kolinda Grabar-Kitarović nije bila spominjana.


Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, nakon sastanka je izjavio: “Europsko vijeće je imalo iscrpnu diskusiju o kandidatima uzimajući u obzir konzultacije i stajališta iznesana unutar Europskog parlamenta. Nije bilo većine niti za jednog kandidata. Vijeće se dogovorilo da se mora dogovoriti paket koji bi reflektirao raznolikost unutar EU. Sastat ćemo se 30. lipnja. U međuvremenu, ja ću nastaviti konzultacije uključujući i s Europskim parlamentom.”


Upravo bi ovaj element izjave: konzultacije s Europskim parlamentom mogao značiti da je ključno pitanje traženje većine glasova te da nije isključeno da su ipak u igri u konačnici ostali spitzenkandidati, vodeći kandidati triju najvećih skupina. Bez obzira na tvrd stav socijalisti i liberala protiv Manfreda Webera.


Ime kandidata za predsjednika Komisije je ključno jer on ili ona zatim formiraju Komisiju i daju joj smjer. Europsko vijeće je u četvrtak donijelo strateški plan, ali njegova provedba je u rukama osobe na čelu Komisije. Konačno, i sam Juncker je nedavno rekao da je prije pet godina odbio šest imena koja su mu predložile vlade za europske povjerenike.


Koja su tri imena u igri ostalo je tajnom jer francuski predsjednik Emmanuel Macron tvrdi da to nisu vodeći kandidati tri najveće političke skupine u Europskom parlamentu (Weber, Frans Timmermans – socijalisti i Maregrethe Vestager – liberali), ali Angela Merkel tvrdi da niti za jednog od vodećih kandidata nije bilo većine, a taj stav dijeli i nizozemski premijer Mark Rutte. Koji je dodao kako se nada rješenju jer “ne smijemo ostaviti Junckera na tom položaju do kraja života”.


Njemačka kancelarka Angela Merkel je po dolasku na summit pokazala da nije zadovoljna odlukom S&D i RE: “Trebamo ići korak po korak uzimajući u obzir mišljene Vijeća, ali i Parlamenta. Trebamo zajedničko rješenje i za mene nije prihvatljivo da Vijeće izađe s prijedlogom koji zatim Parlament ne bi odobrio.”


Austrija nije glasna jer ima tehničku vladu. Ali vodi je prvi put u povijesti kancelarka pa su se tako u Bruxellesu u četvrtak prvi put u povijesti susrele dvije kancelarke: njemačka i austrijska, Angela Merkel i Brigitte Bierlein.


Da bi kanidat bio prihvaćen za njega mora glasati 21 od 28 članica EU (kvalificirana većina), a u Parlamentu mora dobiti natopolovičnu većinu glasova – trenutno je (do izlaska Velike Britanije iz članstva) 751 zastupnik.


Dosad poznati kandidati bili su Nizozemac, socijalist Frans Timmermans i Dankinja, povjerenica EK-a za tržišno natjecanje, liberalka Margrethe Vestager. No, EPP traži mjesto predsjednika EK i mnogi opet tipuju na Francuza Michela Barniera, glavnog pregovarača za Brexit.


Zeleni su, kako se čuje u kuloarima, skloni podržati Vestager (posebno njihova liderica Ska Keller koja je u igri za mjesto predsjednice Europskog parlamenta. Neki od lidera iz grupacije S&D su skloni Barnieru, ako Timmermans ne dobije većinu. Bugarski premijer Bojko Borisov (EPP) za Euractiv.com je izjavio kako bi “Barnier bio jako dobar kandidat”.


Ova je rasprava posebno interesantna jer pokazuje da nije isključeno da netko od dosadašnjih spitzenkandidata ipak na kraju bude izabran za predsjednika EK. 


Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklariranih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu. Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta. Budući da je prvo plenarno zasjedanje Parlamenta zakazano za 2. srpnja, summit bi mogao biti organiziran vjerojatnije 30. lipnja jer se tada kući vraćaju čelnici članica EU koje su i članice skupine najbogatijih zemalja svijeta G20: njihov se summit održava 28. i 29. lipnja u Osaki u Japanu.


Frans Timmermans je u četvrtak rekao da ga zanima samo mjesto predsjednika Komisije.


Za predsjednika Europskog vijeća trenutno je ključni kandidat belgijski premijer Charles Michel. 


Osim predsjednika EK i Europskog vijeća, izabiru se još: predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Europske središnje banke i Visoki povjernik/povjerenica (u posljednja dva mandata povjerenica) za vanjsku i sigurnosnu politiku.


Očekivano, zemlje članice su se dogovorile oko produljenja sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu i aneksije Krima. Diplomatsko tumačenje glasi “neprovedbe sporazuma iz Minska”.


Na dvodnevnom summitu razgovaralo se o klimatskim promjenama. Navodno je njemačka kancelarka Angela Merkel stala na stranu zemalja članica Višegradske skupine (Češka, Poljska, Slovačka, Mađarska) koje su se protivile dogovoru pretvaraju EU u ugljično neutralnu do 2050. godine. Nova prigoda za dogovor bit će u listopadu ove godine nakon UN-ovog summita o tom pitanju u rujnu. Tada će Finska predsjedati, a klimatske promjene su jedan od prioriteta njihovog predsjedanja.


Nakon neuspjeha sa “zelenim” dijelom summita, uslijedio je uspjeh po pitanje novog strateškog plana za razdoblje 2019-2024.


Ključni elementi strategije su:

zaštita građana i sloboda

razvoj snažne i vibrantne ekonomske baze

izgradnja klimatsko neutralne, zelene, fer i socijalno osjetljive Europe

promicanje europskih interesa i vrijedfnosti na globalnoj sceni


Iako Brexit – konačno – nije tema summita, irski premijer Leo Varadkar je iskoristio prigodu i poslao poruku kandidatima za čelno mjesto britanske Konzervativne stranke i gotovo sigurnog budućeg premijera: “Nema sporazuma o izlasku iz članstva u EU bez zaštitnog mehanizma i nema razdoblja za implementaciju bez sporazuma o izlasku”. Boris Johnson se na to neće previše obazirati, dok ne dođe u Bruxelles. Naime, jučer je potvrđeno da u zadnju fazu izbora ulazi on i ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt. U tom srazu Johnson ima velike izglede za pobjedu.


Britanska premijerka u ostavci Theresa May sudjelovala je na večeri tijekom koje se raspravljalo o izboru predsjednika EK. No, Euractiv.com doznaje da će May podržati “opći konsenzus”, a ne pojedinačne kandidate.


(Prenosimo, Jutranji list, https://euractiv.jutarnji.hr/euizbori2019/europski-summit-nema-dogovora-u-igri-su-tri-imena-plenkovic-nije-izrijekom-odbio-mogucu-kandidaturu/9031916/)



-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi