NATO-ov temeljni princip potpune jednakosti omogućava svim zemljama članicama da eliminišu vijekovima duge sukobe, razvijaju zajedničke vrijednosti i stvore veću stabilnost

Razgovarala: Dženana Karup Druško

Komandantica NATO Štaba u Sarajevu, brigadna generalica Marti Bissell, za Avangardu govori o misiji NATO-a u BiH; Godišnjem državnom programu (ANP) koji bi BiH trebala podnijeti; misijama i ciljevima NATO-a i vrijednostima koje Alijansa zagovara i provodi; kako NATO garantira sigurnost svojim članicama; partnerskim odnosima EU i NATO-a; na koji način NATO poštuje i čuva suverenitet svojih članica; stavovima i programima NATO-a u oblasti ljudskih prava i manjina; o principu jednakosti i pravičnosti u funkcioniranju NATO-a; šta znači članstvo u NATO s aspekta sigurnosti, a šta s aspekta vladavine prava i borbe protiv korupcije; sigurnosti u regionu i povećanim uticajima Rusije i Kine

AVANGARDA: Na čelu NATO Štaba Sarajevo ste oko devet mjeseci. Kako komentirate protekli period, odnosno šta bi po Vama bile glavne karakteristike tog perioda? I šta trenutno radi NATO u BiH?


BG Bissell: Zaista veoma uživam u svom boravku i radu u BiH. Iza mene je devet mjeseci punih aktivnosti. Imala sam priliku upoznati mnogo lidera, komandanata i pripadnika Oružanih snaga BiH, visokih zvaničnika u ministarstvima, političara, kao i razgovarati sa studentima na univerzitetima, te sarađivati sa predstavnicima međunarodne zajednice i diplomatskog kora. Istinski sam uživala sklapajući ta poznanstva i shvatila da je svaka osoba koju sam upoznala voljna razgovarati o načinima kako možemo raditi zajedno da poboljšamo BiH. Ti razgovori su mi pomogli da shvatim kompleksnosti i izazove koji utiču na BiH i ometaju njene euroatlantske integracije.


Glavna misija mog Štaba je savjetovanje vlasti BiH o zadacima u okviru NATO programa Partnerstvo za mir, što obuhvata veoma širok spektar zadataka. Moj tim i ja smo trenutno fokusirani na poboljšanje sposobnosti Oružanih snaga BiH, posebno u oblastima odbrambenih nabavki, upravljanja resursima, modernizacije, te vojne pomoći civilnim organima vlasti.


AVANGARDA: Kao prva žena NATO štaba u BiH nedavno ste bili na konferenciji koja je održana u Sarajevu na kojoj se govorilo o položaju žena. Kako Vi vidite položaj žena u Bosni i Hercegovini? Kako vidite njihovu ulogu u Oružanim snagama? 


BG Bissell: Moja procjena primarno je zasnovana na mojim svakodnevnim kontaktima sa liderstvom BiH, uključujući i ministricu odbrane BiH gđu. Marinu Pendeš, sa kojom imam jako dobre i profesionalne odnose. Osim toga, u kontaktu sam i sa mnogim ključnim ljudima u OS BiH, a svi oni predani su tome da poboljšaju prilike za žene u Oružanim snagama.  


U širem smislu, bilo koje društvo koje želi napredak i razvoj mora što bolje iskoristiti sve svoje resurse, a to uključuje i poboljšanje prilika i za muškarce i za žene. Kada inkorporiramo različite vrijednosti i perspektive i iskoristimo vještine i sposobnosti svih, dobijamo jače organizacije, zemlje i oružane snage. 


NATO prepoznaje koliko je važno osigurati ženama aktivno i svrsishodno učešće u procesu donošenja odluka i institucijama sigurnosno-odbrambenog sektora. Kao odraz promjena u međunarodnim prioritetima, Savez promoviše inkluziju rodnih perspektiva u svoje zadatke i funkcije, te poziva da se sve više partnerskih zemalja iz cijelog svijeta, uključujući i BiH, pridruže ovim nastojanjima. 


AVANGARDA: Vi i Vaši suradnici, ali i raniji komandanti, surađujete sa institucijama BiH. Koji su najvažniji elementi i efekti te suradnje? S kojim institucijama najviše i najbolje surađujete? 


BG Bissell: Predanost NATO Štaba Sarajevo BiH ogleda se u kontinuiranoj saradnji i podršci koju pružamo Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH fokusirajući se na svakodnevna reformska nastojanja. Sve ove reforme za cilj imaju ojačati ključne stubove bilo kojeg demokratskog društva, pa tako i društva u BiH.


Veoma sam impresionirana predstavnicima bh. vlasti koje sam upoznala, a posebno rukovodstvom odbrambenog sektora. Razgovori s njima su jako otvoreni i obuhvataju trenutne izazove i oblasti u kojima bi naša stručna pomoć mogla biti korisna i podržavati bilo koje funkcionalne oružane snage, kao što su nabavke, modernizacija, održivost, opremanje i upravljanje životnim ciklusom municije, te upravljanje ljudskim resursima. Osim toga, shvatamo da je neophodno nastaviti poboljšavati i vojnu pomoć civilnim vlastima koje pružaju OS BiH. Mi ćemo nastaviti pružati pomoć OS BiH u poboljšavanju njihovih sposobnosti za izvođenje zadataka u zemlji i inostranstvu.   


AVANGARDA: Da se zadržimo još malo na suradnji s institucijama BiH. U javnosti se često pojavljuju informacije o događajima i aktivnostima sa Ministarstvom odbrane BiH i Oužanim snagama BiH. Možete li nam dati Vaš osvrt na mjesto i ulogu Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH u bosanskohercegovačkom društvu?


BG Bissell: Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine naporno rade na složenim zadacima izgradnje jedne vojne sile i razvoju sposobnosti za izvođenje operacija sa NATO snagama. BiH je mala zemlja veoma predana davanju doprinosa mirovnim i sigurnosnim operacijama, jer je više od 10 % ukupnog broja pripadnika OS BiH bilo ili se nalazi u mirovnim misijama u svijetu. 


Istovremeno, OS BiH imaju važnu ulogu u pružanju pomoći civilnim vlastima u slučaju prirodnih katastrofa kako bi sačuvali, zaštitili i pružili podršku svim građanima BiH. U slučaju prekogranične prirodne katastrofe, OS BiH mogu koristiti postojeće kontakte i mehanizme saradnje kako bi sarađivali sa vojskama susjednih zemalja, a sve da bi sačuvali, zaštitili i pružili podršku svojim građanima. 


AVANGARDA: Bosna i Hercegovina je zvanično dobila poziv iz Bruxellesa za dostavljanje prvog Nacionalnog godišnjeg programa. Javnosti je poznata činjenica da Vijeće ministara BiH još uvijek nije imalo na dnevnom redu nacrt tog dokumenta, prvenstveno zbog zahtjeva predstavnika Srba u Vijeću ministara da se o tome ne raspravlja dok ne bude postignut politički dogovor. Kako Vi komentirate ovaj dokument: je li to akt o konačnoj političkoj odluci o članstvu, kako se javnosti nerijetko predstavlja, ili je to samo tehnički okvir za unapređenje standarda u oblastima koji su sastavni dio dokumenta kojim države u ovom obliku partnerstva sa NATO-om unapređuju predmetne oblasti a što u konačnici ima za cilj bolju sigurnost, vladavinu prava, jačanje ekonomskih i odbrambenih kapaciteta itd... kao što je to ranije bio i IPAP (Individual Partnership Action Plans – inicijativa pokrenuta u Pragu 2002)? Molimo Vas da ovo pojasnite zbog velike pažnje koju ovo izaziva u javnosti?


BG Bissell: To nije odluka o članstvu. Podnošenje Godišnjeg državnog programa (ANP) ne pretpostavlja članstvo. Savez nije pozvao BiH da postane članica. Ono što se desilo je da je BiH izrazila svoju želju da se više približi NATO-u. Poziv da se preda prvi Godišnji državni program (ANP) je samo naredni važan korak u partnerstvu BiH sa NATO-om. To je tehnički dokument, mehanizam za poboljšanje. 


Godišnji državni program (ANP) je spisak reformskih prioriteta i ciljeva koje je napisala i izradila BiH, a koji joj pomažu da usmjeri reformski proces i fokusira svoja nastojanja. To je mehanizam koji može pomoći Bosni i Hercegovini da napravi mnoga poboljšanja, uključujući postizanje efikasnijih i ekonomičnijih odbrambenih i sigurnosnih sposobnosti, boljeg odgovora u slučaju prirodnih katastrofa, povećanu interoperabilnost sa NATO članicama i partnerima, kao i zemljama u regiji, i pružanje većeg doprinosa cjelokupnoj regionalnoj sigurnosti. NATO u potpunosti poštuje suverenitet i nezavisnost vaše zemlje. Na Bosni i Hercegovini je da prihvati taj poziv i dostavi svoj prvi Godišnji državni program. 


AVANGARDA: S obzirom na otpore dijela političara, koji svojim izjavama oblikuju i mišljenje dijela javnosti, možete li nam reći šta su misija i ciljevi NATO-a, koje su vrijednosti koje zagovara i provodi?


BG Bissell: NATO je proslavio 70. godišnjicu i sedam decenija mira i prosperiteta 4. aprila. Zemlje osnivačice su potpisale sporazum 1949. godine, obavezale se jedna prema drugoj da kolektivno brane jedna drugu i dijele zajedničke vrijednosti demokratije, reformi i vladavine prava. U proteklih 70 godina, ta spona između Evrope i Sjeverne Amerike učinila je NATO najsnažnijim savezom u istoriji u svijetu poprilično nepredvidivom. NATO je najuspješniji savez u istoriji jer zemlje članice dijele tu sponu koja garantuje prosperitet, sigurnost, slobodu i zajedničke vrijednosti. Mi, tj. NATO kojeg čine 29, odnosno uskoro 30 zemalja članica, imamo zajednički cilj, a on je održavanje mira i slobode za sve građane. Ukratko, NATO radi zajedno svaki dan kako bi sprečavao sukobe i održao mir za preko milijardu ljudi.


U proteklih 20 godina NATO je imao kontinuiranu ulogu u osiguranju mira u Bosni i Hercegovini. Ta se uloga, naravno, mijenjala s godinama, ka onoj koja je orijentisana na izgradnju dugoročnog napretka, mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Ponosni smo što smo dio tog nastojanja, što pomažemo zemlji da nastavi svoj reformski put ka euroatlantskim integracijama.


AVANGARDA: Kad se govori o članstvu u NATO-u to se najčešće povezuje s pitanjima sigurnosti. Na koji način NATO garantira sigurnost svojim članicama?


BG Bissell: NATO pruža sigurnost našim zemljama i ljudima jer se konstantno prilagođava novim sigurnosnim izazovima. Od 2014. godine provodimo najveće ojačanje naše kolektivne odbrane u novije doba. Rasporedili smo četiri multinacionalne borbene grupe na istočnim granicama Saveza, te ojačali naše prisustvo u regiji Crnog mora. Također smo ojačali i NATO Snage za odgovor, čiji nukleus čine tzv. Spearhead Force, odnosno udarne snage od 5.000 ljudi. 


Na samitu u Briselu 2018. godine, naši lideri donijeli su preko 100 odluka da se pojača naša spremnost za odvraćanje i odbranu. Te odluke pretačemo u stvarnost: podižemo gotovost naših snaga, povećavamo našu sposobnost pokreta tih snaga preko Atlantika i u Evropi, te modernizujemo našu vojnu komandnu strukturu. Ojačavamo našu cyber odbranu. Uspostavili smo novi Centar za cyber operacije u Monsu u Belgiji koji se bavi složenim cyber prijetnjama. Nekoliko zemalja članica Saveza stavilo je NATO-u na raspolaganje svoje cyber sposobnosti, a napravili smo pomak i u uspostavi novih Timova za podršku u borbi protiv hibridnih prijetnji. 


NATO, također, odgovara i na sigurnosne prijetnje koje dolaze s juga kroz pojačano planiranje i vježbe. Spremnost NATO-a za odvraćanje i odbranu temelji se na odgovarajućoj kombinaciji nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti. Čvrsto smo predani očuvanju efikasne međunarodne kontrole naoružanja, razoružavanju i zabrani proliferacije. 


AVANGARDA: Kako i na koji način NATO provodi svoju misiju u zemljama članicama Evropske unije?


BG Bissell: Od 29 zemalja članica NATO-a, 22 su i članice EU. To znači da dijelimo strateške interese i suočavamo se sa istim izazovima, te da NATO i EU sarađuju na pitanjima od zajedničkog interesa i radimo rame uz rame u upravljanju kriznim situacijama, izgradnji sposobnosti i na političkim konsultacijama. Osim toga, tijesna saradnja između ove dvije organizacije je važan elemenat u razvoju međunarodnog “sveobuhvatnog pristupa” u upravljanju krizama i operacijama, što zahtijeva efikasnu upotrebu i vojnih i civilnih sredstava. Evropska unija je jedinstven i važan partner za NATO, a ove dvije organizacije dijele zajedničke vrijednosti.


AVANGARDA: Koliko su, po Vama, odvojene evropske i atlanske integracije, pogotovo ako to govorimo u kontekstu činjenice da je NATO zadužen i za sigurnost (većine) članica Evropske unije?


BG Bissell: Evropska unija i NATO su dvije različite organizacije, ali je jasno da postoje vrijednosti, problemi i ciljevi koji su im zajednički. Također je jasno da su NATO i Evropska unija ključni partneri, ključni jer dijelimo zajedničke vrijednosti, strateške interese i veliki broj zemalja članica. Obje organizacije intenzivno sarađuju na nizu pitanja, od suočavanja sa cyber prijetnjama i napadima, preko odgovora na hibridne prijetnje, zajedničkih nastojanja da se poveća pomorska sigurnost, nastojanja na projektovanju sigurnosti van naših granica, pa do traženja načina da se ojačaju sposobnosti naših partnera. Stoga, imajući na umu sadržaj NATO programa, kao što je IPAP (Individualni partnerski akcijski plan), i zadatke koje BiH mora ispuniti kao dio evropskih integracija, može se zaključiti da postoji velika povezanost između reformi koje su potrebne za oba ova procesa. 


AVANGARDA: Ako izuzmemo neke evropske države koje već dugo zadržavaju svoju neutralnost, šta za sigurnost neke države, ali i njen ekonomski razvoj i jačanje vladavine prava znači ukoliko je članica Evropske unije, a nije članica NATO-a?


BG Bissell: Ovo je pitanje bolje uputiti Delegaciji EU u BiH ili zemljama EU koje nisu članice NATO-a. 



AVANGARDA: Može li neka država, s obzirom na međunarodne norme, jednostrano proglasiti svoju neutralnost, bez da to bude verificirano i priznato od drugih država i šta to onda konkretno znači i za tu državu i za njene odnose s drugim zemljama, kako u susjedstvu tako i u samoj Evropi? I kako se u takvim slučajevima rješava suradnja s tim zemljama, znači li to da one imaju mogućnost formiranja vlastitih vojnih snaga i naoružavanja bez obzira na to kako se to može odraziti prvenstveno na susjede, a onda i na odnos te države s drugim država s kojima imaju relacije u nekim drugim evropskim sigurnosnim i drugim organizacijama?


BG Bissell: Neutralnost je poseban pravni status koji, u skladu sa međunarodnim pravom, uživaju one zemlje koje zauzmu zvaničan stav da će se suzdržati od učešća ili uključivanja u neki oružani sukob. Taj status podrazumijeva konkretna prava i dužnosti koje definiše posebna oblast Zakona o međunarodnom oružanom sukobu čije konture nisu u potpunosti jasne. Kako zemlje imaju različita stajališta o važnim aspektima zakona o neutralnosti, bilo bi neprikladno da NATO Štab Sarajevo komentariše ili elaborira određene pravne aspekte u vezi ovog pitanja. 


AVANGARDA: Na koji način se pravni okvir neke države usklađuje s članstvom u NATO-u, pogotovo kada je u pitanju njen suverenitet? Odnosno, na koji način NATO poštuje i čuva suverenitet svojih članica?


BG Bissell: Suverenitet država, ne samo NATO članica, nego svih zemalja na svijetu je osnovni princip međunarodnog prava i centralni dio međunarodnih odnosa. Suverenitet države se ni na koji način ne ugrožava niti na njega utiče članstvo u NATO-u, niti članstvo ili učešće u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji. Činjenica da pristupanje nekoj međunarodnoj organizaciji može ovisiti od nekih konkretnih uslova, uključujući tu i izmjene domaćeg zakonodavstva, ne ide na ušrtb principa suvereniteta, jer svaka država u potpunosti zadržava slobodu odlučivanja da li želi ili ne tražiti članstvo u nekoj međunarodnoj organizaciji.


AVANGARDA: Kako su usklađeni stavovi i programi NATO-a s međunarodnim normama u oblasti ljudskih prava, prava manjina?


BG Bissell: NATO aktivnosti i programi usklađeni su sa važećim pravnim okvirima. Osim toga, sve NATO i NATO vođene operacije, misije i druge aktivnosti koje odobri Vijeće izvode se u skladu sa važećim međunarodnim zakonima, što podrazumijeva i međunarodni zakon o ljudskim pravima i međunarodno humanitrano pravo, kako je primjenjivo.


AVANGARDA: Šta tačno znači princip jednakosti i pravičnosti u funkcioniranju NATO-a? 


BG Bissell: NATO-ov temeljni princip potpune jednakosti članica omogućava svim zemljama članicama da eliminišu vijekovima duge sukobe, te da razvijaju i njeguju zajedničke vrijednosti kroz saradnju, stvarajući na taj način veću stabilnost. Kao jasan pokazatelj tog principa, odluke NATO-a su izraz kolektivne volje svih vlada zemalja članica. Po pravilu, niti jedna saveznica ne može se natjerati da odobri neku aktivnost protiv svoje volje. Pravilo o konsenzusu omogućava NATO-u da poštuje različite državne legislative, a putem tog pravila NATO može izgrađivati političku i vojnu solidarnost. U tom kontekstu, pravilo o konsenzusu potiče saveznice da vrše najšire moguće konsultacije kako bi dobili podršku za svoje ideje.


AVANGARDA: Šta bi tačno s aspekta sigurnosti značilo članstvo BiH u NATO? 


BG Bissell: Već sedamdeset godina veza između Evrope i Sjeverne Amerike čini NATO savez najjačim savezom u istoriji. Mi smo savez koji veže ista istorija, vrijednosti i ciljevi. Zajedno radimo na sprečavanju sukoba i očuvanju mira za skoro milijardu ljudi. Svečano smo se obavezale jedne drugima da je napad na jednu napad na sve saveznice. Ta veza garantuje naš prosperitet i sigurnost i omogućava nam da živimo svoje živote u slobodi.


Općenito govoreći, NATO saveznice vjeruju da se sigurnosnim pitanjima treba baviti u najširem mogućem forumu, a ne u izolaciji. Većina prijetnji današnjice je transnacionalne prirode, a u globalnom svijetu trebamo biti jedni uz druge. To je svrha i razlog NATO-a, a kao rezultat toga imamo partnerstva u cijelom svijetu, i to sa većim grupama zemalja kao što je program Partnerstvo za mir, sa manjim grupama zemalja kao što je Mediteranski dijalog, ali i partnerstva sa pojedinačnim zemljama.


AVANGARDA: A šta bi to članstvo značilo s aspekta vladavine prava i borbe protiv korupcije?


BG Bissell: Vladavina prava i interne reforme, uključujući borbu protiv korupcije, od izuzetnog su značaja za euroatlantske integracije bilo koje zemlje. Kao što svi znamo, korupcija smanjuje povjerenje građana u organe vlasti, čini institucije slabim na pritiske i slabi ekonomiju. Iz tog razloga, NATO je ugradio te vrijednosti u samu srž Saveza, očekujući od svih zemalja članica da se bore protiv korupcije, da grade jake institucije bez političkih uticaja i da imaju aktivan civilni sektor koji će nadzirati sva pitanja od interesa građanima. 


AVANGARDA: Jedan od argumenata koji se koristi protiv članstva BiH u NATO-u jeste da bi to državu koštalo određenih sredstava a da ništa ne bi dobila zauzvrat.


BG Bissell: Samo da budem jasna, zemlje ne plaćaju NATO-u 2%. Na samitu u Briselu, zemlje članice obavezale su se da do 2024. godine počnu izdvajati 2% BNP za svoje vlastite oružane snage i odbrambene sposobnosti kako bi poboljšale sveukupne odbrambene sposobnosti Saveza ulažući u odbrambene sposobnosti svoje zemlje.


Ulaganje u vlastitu odbranu nikada nije loša odluka. Niko ne bi očekivao od građana BiH da svoj novac ulažu u banku koja se može lako opljačkati ili da ostave ulazna vrata otključana da bilo ko može ući i odnijeti nešto. Pravična podjela troškova, uključujući i taj cilj od 2% BNP, je obaveza da se ulaže u oružane snage svake pojedinačne zemlje. S tim ulaganjem, građani BiH bi zauzvrat dobili dobro obučene, dobro opremljene oružane snage sposobne podržati BiH kada je to potrebno. Taj bi se novac trošio na plate i beneficije, kao što je zdravstveno osiguranje, poboljšanje uslova rada i kvalitetnu obuku. To bi značilo vozila koja nisu stara 25 godina i helikoptere koji mogu pružiti potrebnu pomoć u slučaju požara, poplava i drugih prirodnih katastrofa. To znači da BiH ulaže u BiH.


AVANGARDA: Koja su prava i obaveze članica Alijanse?


BG Bissell: Članstvo zemlji daje međunarodno prisustvo i način da razgovara o ozbiljnim pitanjima sa saveznicima koji dijele iste zabrinutosti i želju da budu sigurne i prosperitetne zemlje. To znači da zemlja ima mjesto za stolom sa ostalim državama koje dijele njihove vrijednosti, želju za sigurnošću i prosperitetom i koje odluke donose putem konsenzusa, čime se ne podriva pravo zemlje na samoopredjeljenje niti njen suverenitet.


Zemlje koje su stupile u Savez uspjele su ojačati svoje demokratije, poboljšati sigurnost i učiniti sigurnijim živote svojih građana. NATO  članstvo omogućava najefikasniju odbranu na priuštiv način, a samo zemlje članice uživaju prednosti kolektivne odbrane. Stabilnost koju članstvo u NATO nosi podupire prosperitet zemlje koja stupa u članstvo, kao i date regije u širem smislu. 


To znači da NATO od saveznica očekuje da daju neto doprinos. Temelj svega što NATO radi je pravična podjela troškova, a Saveznice ostvaruju istinski napredak po svim aspektima podjele tereta: novca, sposobnosti i doprinosa. 


AVANGARDA: Šta je tačno dogovoreno Deklaracijom usvojenom 2012. godine na Samitu u Čikagu?


BG Bissell: Samit u Čikagu 2012. godine bio je odlučujući. Na tom samitu su Saveznici donijeli ključne odluke o budućem angažmanu u Afganistanu, vojnim sposobnostima Saveza i globalnim partnerstvima. 


U kontekstu angažmana NATO-a sa partnerima u cijelom svijetu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, Samit je prepoznao činjenicu da svi partneri dijele želju NATO-a da gradi sigurnost i da oni daju doprinos Savezu na mnogo različitih načina. Samit u Čikagu bila je prilika zahvaliti im se svima na njihovoj izuzetnoj podršci, predanosti i kontinuiranom partnerstvu. 


AVANGARDA: Kako Vi vidite i komentirate sigurnost u regionu?


BG Bissell: U ovom regionu, zemlje dijele slična iskustva, interese i geopolitičke izazove. Svi savremeni sigurnosni izazovi, kao što su prirodne katastrofe, organizovani kriminal, korupcija, ilegalne migracije i terorističke aktivnosti su prekogranične po svojoj prirodi, a njihovo rješavanje zahtijeva koordiniran pristup. Iz tog razloga, nastojanja da se odupre ovim izazovima bit će uspješna jedino ako zemlje rade zajedno. Iz NATO perspektive, saradnja i partnerstva ostaju centralni stubovi – kolektivna nastojanja i sposobnosti neophodni su da bi se bavilo sigurnosnim okruženjem koje se mijenja.   


Predanost NATO Štaba Sarajevo Bosni i Hercegovini znači nastavak saradnje i pružanje podrške Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama i svim drugim institucijama BiH koje rade na zadacima Partnerstva za mir, fokusirajući se na svakodnevna reformska nastojanja. Sve ove reforme za cilj imaju ojačati ključne stubove bilo kojeg demokratskog društva, uključujući i bosanskohercegovačko.


AVANGARDA: Kako Vi, kao komandantica NATO snaga u BiH vidite jačanje ruskog i kineskog uticaja u BiH i regionu, o čemu se već duže govori kako u porukama nekih evropskih lidera, tako i iz Glavnog štaba NATO-a?


BG Bissell: Najbolji način da pojačate otpornost na bilo koju vrstu vanjskog uticaja ili potencijalnog uticaja je da osigurate da su institucije države jake, modernizovane i reformisane.


Vidjela sam novinske izvještaje o ruskom uticaju u Crnoj Gori, Grčkoj i Republici Sjevernoj Makedoniji za vrijeme implementacije Prespanskog dogovora u zemljama članicama. To je zabrinjavajuće. Sve zemlje trebale bi biti slobodne odabrati svoju vanjsku politiku i svoje vlastite saveze. Apeliramo na druge da poštuju ova prava. 


Što se tiče Kine, Savez radi na tome da bolje razumije veličinu i razmjeru kineskog uticaja, te da se time pozabavi. Iako su NATO i Kina sarađivali u borbi protiv pirata duž obale Somalije, jedan primjer uticaja koji brine mnoge saveznice je nastavak kineskog ulaganja u kritičnu infrastrukturu, kakva je 5G. 


To znači da pošto se suočavamo sa najnepredvidivijim sigurnosnim okruženjem u novije doba, NATO ima misiju koju treba ispuniti. Obilježavajući 70. godišnjicu svog postojanja ovog mjeseca, Savez naše zemlje i ljude čini sigurnim tako što se kontinuirano prilagođava novim sigurnosnim izazovima. 


AVANGARDA: Vrhovni komandant NATO snaga u Evropi, general Curtis Scaparrotti nedavno je u svjedočenju u Odboru za oružane snage Predstavničkog doma rekao da ga zabrinjava ruski uticaj u regionu gdje je, kako je istakao, cilj Rusije da spriječi napredak i integracije, te da je zabrinut zbog Balkana, gdje je, rekao je, u protekloj godini povećan štetni uticaj Rusije. Šta bi za BiH značio neulazak u NATO s obzirom na ove izjave generala Scaparrottija?


BG Bissell: Svaka suverena država, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ima pravo da bira svoje sigurnosne aranžmane. Ovo je temeljni princip evropske sigurnosti. O odlukama o proširenju trebaju odlučivati NATO i zemlje koje teže članstvu. Niko drugi ne bi se trebao miješati u pravo neke države da bira svoj vlastiti put. NATO politika otvorenih vrata zabilježila je istorijski uspjeh. 


Uz proširenje EU, od pada Berlinskog zida ta politika proširila je stabilnost i prosperitet u Evropi. Dovoljno je pogledati koliko građana BiH odlazi iz BiH u zemlje NATO-a ili EU čije su ekonomije prosperitetnije i stabilnije. BiH je prelijepa zemlja sa puno potencijala. Ali taj se potencijal neće ostvariti dok BiH ne nađe načina da se fokusira na budućnost i pruži prilike svojim građanima da ostanu u BiH. NATO Štab Sarajevo je spreman pružiti pomoć BiH i raduje se nastavku našeg partnerstva.




-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi