Od dogovora Lagumdžija-Dodik do zahtjeva građana za reformom

: Dženana Karup Druško

Zahtjevi i kritike predstavnika međunarodne zajednice, političara (onih dobronamjernih, za razliku od pojedinaca koji žele pravosuđe kontrolirati zbog ličnih interesa) i civilnog društva poklapaju se: nagomilani problemi u pravosuđu moraju se hitno rješavati, a prvi korak je reforma VSTV-a.
Aktuelnim Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH VSTV je ustanovljen kao glavni garant za nezavisno, nepristrasno, efikasno, odgovorno i stručno pravosuđe na nivou Bosne i Hercegovine. Međutim, već sredinom 2008. godine počelo se razmišljati o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. 

Dogovor Lagumdžija Dodik

Ozbiljnija aktivnost započela je pokretanjem strukturalnog dijaloga o pitanjima pravosuđa u Bosni i Hercegovini. U toku strukturalnog dijaloga sačinjena su dva teksta sa preporukama za izmjenu Zakona, jedan od strane VSTV-a i stručnjaka iz pravosuđa, a drugi od strane Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Radi se o preporukama koje nisu u potpunosti udovoljile standardima i mišljenjima Venecijanske komisije i predstavnika Evropske mreže pravosudnih vijeća.

Drugi ozbiljniji pokušaj bio je 2012. godine, proistekao iz dogovora Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika, koji su otišli u drugu krajnost, predlažući potpuno novi način imenovanja sudija i tužitelja pri čemu bi političari imali odlučujući uticaj (preko parlamenta) zbog čega je naišao na oštru osudu međunarodne zajednice, kao i pravosudne, ali i kompletnog civilnog društva. Što samo potvrđujue koliko je ovo osjetljiva i važna problematika i koliko ozbiljno se treba pristupiti novim rješenjima kojima cilj treba biti razvoj pravosudnog sistema, u okviru koga će biti zadržana nezavisnost i profesionalnsot sudija i tužitelja, ali koji će dati rezultate i jačati uspostavu vladavine prava u BiH.

Sa neophodnosti promjena u VSTV složilo se i civilno društvo koje je u okiru projekta “Civilno društvo u procesu reforme BH pravosuđa” dalo nekoliko prijedloga preporuka za izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću navodeći da se “moraju pokrenuti   četiri osnovna pitanja: struktura Vijeća i alokacija članova Vijeća, poboljšanja na planu načina izbora članova Vijeća, odgovornost Vijeća i članova Vijeća i način izbora nosilaca pravosudnih funkcija“. 

Iz ovoga je jasno da se zahtjevi i kritike predstavnika međunarodne zajednice, političara (onih dobronamjernih, za razliku od pojedinaca koji žele pravosuđe kontrolirati zbog ličnih interesa) i civilnog društva poklapaju: nagomilani problemi u pravosuđu moraju se hitno rješavati, a prvi korak je reforma VSTV-a.

Podvijeća za izbor sudija i tužitelja

Na osnovu prijedloga koji su se do sad pojavljivali s različitih strana, nameće se zaključak kako je za reformu potrebno sljedeće:  

1. Formirati posebna podvijeća za izbor sudija i podvijeće za izbor tužitelja (po nekim prijedlozima se čak predlaže formiranje dva odvojena vijeća), čime bi se omogućilo da ključnu ulogu u izboru sudija imaju sudije, a tužitelji u izboru tužitelja. Nije prihvatljivo da stranke u postupku (tužitelji, advokati) biraju sudije. 

Kako bi se obezbjedila zastupljenost u VSTV svih sudskih i tužilačkih institucija u Bosni i Hercegovini neophodno je povećati broj članova VSTV tako da bi u sudskom (pod)vijeću bilo 8 sudija, a u tužilačkom 8 tužitelja. VSTV bi trebalo imati još 4 člana koje bi delegirali Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH, Parlament FBiH i Narodne skupština RS (po jedan član ispred svake institucije), tako da bi ukupan broj članova VSTV-a bio 20, ili ako bi se formirala odvojena vijeća po 10. 

Neophodno je precizirati postupak izbora kao i ulaganje pravnih lijekova. U budućem sastavu VSTV ne bi bilo članova iz reda advokata. Glavnu ulogu u izboru sudija imale bi sudije bez učešća tužitelja u njihovom izboru, a isti je slučaj i sa izborom tužitelja, pa je nelogično da se bilo kakva uloga daje advokatima u izboru za sudiju i tužitelja. 

Želeći zadržati značaj zakonodavne vlasti u BiH da u predlaganju kandidata za člana Vijeća treba učestvovati, ne samo zakonodavna vlast na državnom i entitetskom nivou, nego i po prvi put Predsjedništvo BiH koje bi imenovalo svog predstavnika. Prijedlog predstavnika Predsjedništva BiH je novina u svim dosadašnjim prijedlozima. 

Poštivanje i primjena ustavnih odredbi

Po do sada iznesenim prijedlozima i raspravama unutar stručne zajednice, reforma bi morala obuhvatiti i sljedeće:

2. Članovi VSTV morale bi biti osobe visokih moralnih kvaliteta, poznate po efikasnosti, stručnosti, profesionalnoj nepristrasnosti.

3. Sastav VSTV-a trebao bi odražavati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i ostalih građana u Bosni i Hercegovini. VSTV primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. U članku 43. Zakona o VSTV-u propisani su kriteriji kojima se VSTV upravlja prilikom imenovanja sudaca i tužitelja. Pored propisanih kriterija, VSTV je u obvezi da primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Kao ustavno načelo, proporcionalna zastupljenost je temeljena na popisu stanovništva iz 1991. godine. 

4. Potrebno uvesti određena ograničenja kod samog trajanja mandata članova VSTV-a kao i onemogućavanja korištenja pozicije za vrijeme trajanja mandata u VSTV za lično profesionalno napredovanje. Mandati predsjednika sudova i glavnih tužitelja sada propisuju mogućnost da ti mandati neprimjereno dugo traju, jer jedan kandidat može da bude predsjednik suda ili glavni tužitelj 18 godina. 

5. Članovi VSTV-a iz reda sudija ili tužitelja nakon isteka mandata ne mogu se kandidirati na bilo koju funkciju u pravosuđu do proteka 1 godine od prestanka mandata. Članovima mandat može trajati četiri godine i mogu biti ponovo izabrani na još samo jedan uzastopni mandat. 

6. Neprihvatljivo je dosadašnje rješenje da su članovi Vijeća mogli biti suzdržani pri glasanju kod izbora sudija i tužitelja što je omogućavalo da bude izabrana osoba koja ima 4 ili 5 glasova za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije; niko ne može biti suzdržan jer time bježi od odgovornosti za izbor, a samim tim na savjestan i profesionalan način ne obavlja dužnost člana VSTV. VSTV odlučuje većinom glasova svih članova koji su prisutni i koji glasaju. U pitanjima o kojima su glasovi podijeljeni, obavlja se glasanje prozivanjem članova, a glas  predsjednika je odlučujući.

7. Prilikom prvog izbora sudije i tužitelji se biraju na mandat od četiri godine. Najkasnije tri mjeseca nakon isteka tog vremena predsjednik nadležnog suda za sudiju, odnosno glavni tužitelj odnosnog tužiteljstva za tužitelja oca, o kandidatu daje mišljenje. Nakon toga VSTV, imajući u vidu pribavljeno mišljenje, donosi odluku o izboru ili ne izboru sudije ili tužitelja.

8. Međusobno uvezati nove mehanizme u pravosuđu BiH koji se odnose na sistem imenovanja, ocjenjivanja i napredovanja, te sistem disciplinskih postupaka, kako bi oni zajedno garantirali kontinuirano praćenje ispunjavanja i stalno poštivanje uslova potrebnih za imenovanja. VSTV imenuje članove prvostepene i drugostepene disciplinske komisije i donosi konačnu odluku u disciplinskim postupcima; (Po nekim prijedlozima i ovo rješenje je sporno jer je sve koncentrirano u jednu instituciju, zbog čega postoje prijedlozi i da se Ured disciplinskog tužitelja izdvoji iz VSTV-a); 

9. Glavni disciplinski tužitelj treba biti iz reda profesionalne zajednice, sudija, tužitelj ili advokat, osoba sa profesionalnim iskustvom u radu od najmanje 8 godina. Glavnog dispicplinskog tužitelja imenuje VSTV po proceduri koja je identična izboru sudija i tužilaca. Obrazloženja koja daje disciplinski tužilac u svojim rešenjima moraju biti kvalitetna, jasna i transparentna, a predmeti koje rješava disciplinski tužitelj moraju biti proglašeni hitnim.

Pravda za pojedince

Nakon rasprave u Parlamentarnoj skupštini BiH predloženi su sljedeći zaključci: da se zakonom sadašnji VSTV podijeli u dva vijeća (sudsko i tužiteljsko); da se ograniči mandat članova ovih vijeća na četiri godine bez prava na dva uzastopna mandata; da uslovi za izbor članova oba vijeća moraju biti strožiji od postojećih, da se biraju najiskusniji, najsposobniji, neprikosnoveni profesionalci afirmirani u pravosuđu i izvan njega; da se izbor sudija i tužitelja sa njihovim profesionalnim biografijama i imovinskim kartonom učini više transparentnim; da se informacija Ministarstva pravde BiH, koja je bila osnov za raspravu u Domu, dopuni ocjenom stanja korupcije u pravosudnim institucijama; da se zaduži Vijeće ministara BiH da u parlamentarnu proceduru dostavi Prijedlog zakona o formiranju Vrhovnog suda BiH.

Predložena rješenja nisu savršena, ali sigurno mogu biti dobra osnova za ozbiljnu raspravu i  reformi pravosuđa u koju bi se uključili svi koji mogu doprinjeti da se prvo zaustavi dalje urušavanje pravosuđa u BiH, a onda i da se poboljša i unaprijedi pravosudni sistem u BiH koji će prije svega štititi vladavinu prava, a onda biti i garant da su svi građani isti pred zakonom. 

Ovako, problemi koji se gomilaju samo dalje doprinose urušavanju pravosuđa, porastu nepovjerenja građana prema sudijama i tužiteljima, ali i usljed narušavanja vladavine prava, problemi pravosuđa i izostanak rezultata rada, šire se na kompletno društvo s porukama da je pravda rezervirana samo za uticajne pojedince i da nisu svi isti pred zakonom. A to je, po istraživanjima, možda i ključni razlog zašto BiH napuštaju visokoobrazovani kadrovi.

(Kraj)

-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi