Srbija ne priznaje jedan od glavnih stupova Europske unije – vladavinu prava, jer ne priznaje presude Haškog tribunala

: Tamara Nikčević

Bivša premijerka Hrvatske i bivša predsjednica Hrvatske demokratske zajednice Jadranka Kosor u intervjuu za Avangardu govori o ciljevima nedavno formiranog Podgoričkog kluba, neformalnog tijela koje čine nekadašnji lideri zemalja bivše Jugoslavije: “Ideja o takvoj vrsti okupljanja rodila se u mnogim razgovorima s Filipom Vujanovićem i Zlatkom Lagumdžijom, s kojima sam u posljednjih nekoliko mjeseci bila na različitim skupovima - od New Yorka do Maribora. S njima sam sudjelovala u mnogim raspravama o budućnosti jugoistoka Europe, o zapadnom Balkanu i europskoj budućnosti tog dijela svijeta. Tako smo nas troje, uz Mirka Cvetkovića u Rigi, na još jednom skupu na kojem smo svi mi sudjelovali, odlučili pokrenuti Podgorički klub, pa onda na ovim prostorima, odakle i sami dolazimo, promišljati o euroatlanskim integracijama. Pozvali smo i druge naše kolege, bivše predsjednike i premijere, i počeli raditi kao Klub. Postoji nekoliko uvjeta za pristupanje našem klubu, a jedan od najvažnijih je da nitko od članova ne može biti predsjednik stranke ili na aktivnim političkim pozicijama u svojim državama”; objašnjava zašto ne vjeruje predsjedniku Alekandru Vučiću koji tvrdi da je Srbija na evropskom putu: “Dok god predsjednik Vučić i njegovi suradnici ne budu u cijelosti priznavali presude Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, u slučajevima od Oluje do Srebrenice, ne može se reći da Srbija priznaje jedan od glavnih stupova Europske unije, a to je vladavina prava. Nezamislivo mi je kao građanki Republike Hrvatske i Europske unije da na skupovima Vučićeve stranke sudjeluje i osuđeni Veselin Šljivančanin, koji je odgovoran za tolika stradanja u Vukovaru”; da li ju je iznenadilo prisustvo Dragana Čovića na proslavi neustavnog Dana RS u Banja Luci 9. januara 2019: “Ne, nije me iznenadilo. Zaprepastilo me. Osobito kad sam vidjela da je tamo odlikovan čovjek koji je u Hrvatskoj osuđen za ratni zločin. To je ono o čemu vam neprekidno govorim: nepoštivanje vladavine prava tzv. jamaca europskog puta BiH”.
Budućnost zemalja regiona je u EU, ali te zemlje moraju uspostaviti mostove saradnje i u evropskom duhu rješavati sva otvorena pitanja, poručili su početkom ovog mjeseca bivši predsjednici i premijeri Crne Gore, Hrvatske, Srbije, BiH, Slovenije i Makedonije. Oni su, nakon što su u glavnom gradu Crne Gore formirali Podgorički klub – neformalno tijelo koje čine nekadašnji lideri zemalja bivše Jugoslavije – poručili da će kroz djelovanje pomenutog Kluba uložiti svoj ugled i znanje i ponuditi najširu platformu za saradnju u regionu. 
“Podgorički klub neće se baviti istorijom već budućnošću; boriće se za uspostavljanje evropskih vrijednosti i graditi mostove prijateljstva i saradnje”, poruka je bivših lidera zemalja regiona.

Otvarajući skup u Podgorici, doskorašnji predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, kazao je da Balkan ima razumijevanja za EU, ali da očekuje da i Brisel ima razumijevanja za težnje i očekivanja zemalja Jugoistočne Evrope. “Mi razumijemo umor Evrope, ali EU mora da razumije i naš umor od čekanja. Ako mi čekamo previše, ako čekamo predugo i ako čekamo nepotrebno, to nije kompliment EU i to nije kompliment proširenju. Mi ćemo se u regiji u međuvremenu zalagati za unutrašnje odnose koji će biti odnosi međusobne saradnje, poštovanja, prijateljstva, uvažavanja, razvoja ekonomskih odnosa, kao i odnos u oblasti culture”, naveo je Vujanović.

Bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija kazao je da je ideja Podgoričkog kluba “definisanje vizije” Zapadnog Balkana za 2030. “Pokušaćemo da stvorimo pozitivnu dinamiku, novi narativ u kojem je ‘balkanizacija’ nešto što je odraz prošlog vremena, a da je ’evropeizacija’ ovog prostora nešto što je naša budućnost. Imamo volju da pomognemo i nadam se uspjehu po uzoru na onu bosansku izreku da gdje ima volje, ima i načina”, naveo je Lagumdžija.

Osnivači Podgoričkog kluba su, pored Filipa Vujanovića i Zlatka Lagumdžije, bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor, bivši predsjednici Makedonije i Slovenije, Branko Crvenkovski i Danilo Turk, kao i premijer Srbije Mirko Cvetković. Članovi Kluba su Milan Kučan, Stjepan Mesić, Nataša Mićić, Alfred Moisiu, Igor Lukšić i Hari Kostov.

Nekadašnja predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor je u pisanom intervjuu za Avangardru (zbog navedene okolnosti bivša hrvatska premijerka bila je lišena mogućnosti da joj intervjuerka objasni zašto joj je, na primjer, postavila pitanje – da li bi ponovila ono što je svojevremeno rekao predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić – da je glavni grad Hrvata u BiH Sarajevo, a ne Zagreb. Zato što, naime, osim predsjednika Mesića i predsjednika CK SK Srbije Marka Nikezića, sličnu poruku Hrvatima i Srbima sa tog državnog novoa, tako direktno, jasno i nedvosmisleno do sada nije poslao – niko! Otuda intervjuerkina potreba za objašnjenjem i čuđenje čuđenju intervjuisane.) pored ostalog je objasnila kako se i kada rodila ideja za osnivanjem Podgoričkog kluba.

“Veseli me osnivanje Podgoričkog kluba i dobra energija koju sam osjetila na tom skupu bivših predsjednika država i vlada”, kaže za Avangardu Jadranka Kosor. “Ideja o takvoj vrsti okupljanja rodila se u mnogim razgovorima s Filipom Vujanovićem i Zlatkom Lagumdžijom, s kojima sam u posljednjih nekoliko mjeseci bila na različitim skupovima – od New Yorka do Maribora. S njima sam sudjelovala u mnogim raspravama o budućnosti jugoistoka Europe, o zapadnom Balkanu i europskoj budućnosti tog dijela svijeta. Tako smo nas troje, uz Mirka Cvetkovića u Rigi, na još jednom skupu na kojem smo svi mi sudjelovali, odlučili pokrenuti Podgorički klub, pa onda na ovim prostorima, odakle i sami dolazimo, promišljati o euroatlanskim integracijama. Pozvali smo i druge naše kolege, bivše predsjednike i premijere, i počeli raditi kao Klub. Postoji nekoliko uvjeta za pristupanje našem klubu, a jedan od najvažnijih je da nitko od članova ne može biti predsjednik stranke ili na aktivnim političkim pozicijama u svojim državama”.

AVANGARDA: “EU ide k izborima i baš zato mislimo da je ovo odličan trenutak da pošaljemo poruku Bruxellesu, predsjednicima Europske komisije i parlamenta o građenju mostova prema EU i učvršćivanju međusobnih odnosa. Ovdje ćemo zauvijek živjeti kao susjedi i možemo unapređivati naše odnose”, rekli ste za podgoričku Antenu M. Imate li utisak da se bivši predsjednici i premijeri danas bolje razumiju nego što su se razumjeli dok su bili na vlasti? Kakvo je Vaše iskustvo?

KOSOR: Mi koji smo se okupili u Klubu uglavnom, ni dok smo bili na dužnostima i dok smo odgovarali za svoje države, nismo imali osobitih prijepora, razmimoilaženja i nismo bili sudionici rušiteljskih tendencija u politici, pa nitko od nas nikoga nije doživljavao kao neprijatelja protiv kojeg se trebao boriti. I kao aktivni političari i dužnosnici, mi smo se razumjeli ili smo, pak, bili na odgovornim funkcijama u različitim vremenima, pa političke prijepore i nismo mogli imati. Međutim, zajedničko svima nama, ono što nas i danas povezuje, jest odlučnost u poštivanju i promoviranju svega onoga što zovemo “europske vrijednosti”. Mislim pri tome na poštivanje pravne države i vladavinu prava, borbu protiv korupcije, slobodu i jednakost pred zakonima. Zanimljivo je svakako i što smo u Klubu ujedinjeni mi, bivši predsjednici i premijeri iz država članica EU, dakle Slovenije i Hrvatske kao i kolege iz država pred kojima je još dug i neizvjestan put u pridruživanju. Želimo graditi mostove i vjerujem da ćemo u tome biti uspješni.

AVANGARDA: Po Vašem sudu, što su danas glavni problemi naše regije? 

KOSOR: Dakle, to što podrazumijevate pod regijom nemoguće je gledati kao cjelinu. Svaka država nosi specifičnosti i bori se s vlastitim problemima, ali većina i dalje nema potpuno otvorenu i do kraja punu i plodonosnu suradnju. Ne treba zaboraviti i teško nasljeđe rata koje pritišće odnose nekih od zemalja na ovom području, ali i različite razvijenosti u smislu vladavine prava, demokratskih vrijednosti i razvoja demokratskih procesa. Činjenica je, također, da ne postoji osobita zainteresiranost zemalja članica EU za proširenjem kao što nije bilo zainteresiranosti i pomoći u vrijeme hrvatskih pregovora i slovenske blokade hrvatskih pregovora.

AVANGARDA: Da li je članstvo u EU najbolji put za rješenje problema država bivše Jugoslavije koje, za razliku od Hrvatske i Slovenije, još nisu članice EU?

KOSOR: Europski put jugoistoka Europe, po mom je mišljenju, jedino trajno jamstvo trajnog mira na ovim prostorima koji su tako teško izranjavani u prošlosti. Ideja na kojoj je osnovana Europska unija nakon Drugog svjetskog rata, nakon ogromnih stradanja i neprijateljstava, mora i danas biti ideja koja će europsku perspektivu otvarati jugoistoku Evrope. Povezanost, tržište od 500 milijuna ljudi i ogromna mogućnost pametnog korištenja europskih fondova, može biti jamstvo prosperiteta za sve države i narode.

AVANGARDA: Kao najveća zemlja bivše Jugoslavije, zvanična Srbija tvrdi da je čvrsto na evropskom putu. Opozicija u Srbiji, ukazujući na određene poteze predsjednika Aleksandra Vučića, tvdi da je riječ o zabludama i obmanama koje službeni Beograd pokušava da plasira. Kako se to Vama čini? Je li Srbija na evropskom putu?

KOSOR: Dok god predsjednik Vučić i njegovi suradnici ne budu u cijelosti priznavali presude Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, u slučajevima od Oluje do Srebrenice, ne može se reći da Srbija priznaje jedan od glavnih stupova Europske unije, a to je vladavina prava. Nezamislivo mi je kao građanki Republike Hrvatske i Europske unije da na skupovima Vučićeve stranke sudjeluje i osuđeni Veselin Šljivančanin, koji je odgovoran za tolika stradanja u Vukovaru. 

AVANGARDA: Beogradski tabloidi pod kontrolom predsjednika Vučića, nazivajući Vas “dežurnom mrziteljicom Srba”, pisali su da ste podržali građanske proteste u Beogradu. Jeste li ih podržali? 

KOSOR: Gotovo da je besmisleno komentirati te glupe i primitivne napade koji su dolazili iz Srbije kao reakcija na moje twitove o tome da su na ulicama Beograda uporni i hrabri ljudi. Na Twitteru komentiram puno toga i zapanjujuće mi je bilo pratiti kakve besmislene reakcije su uslijedile na jedan mali twit o hrabrim ljudima. 
Ono što me ohrabrilo, s druge strane, bile su brojne pozitivne reakcije iz Srbije. Naravno da ja nisam mrziteljica i naravno da je ispod svake razine to pokušavati obrazlagati i tumačiti. Imam dobre poznanike od kojih neke smatram i prijateljima i u Beogradu, kao što ih imam u Sarajevu ili u Podgorici. I to, naravno, nije žaljenje za bivšom državom.

AVANGARDA: Što je sa Hrvatskom? Euronews je nedavno, komentarišući mogućnost prelaska sa kune na euro, pisao da će predsjednik Putin, “uđe li Hrvatska u eurozonu, dobiti svoje najveće oružje u EU”. Koliko su navedene tvrdnje osnovane?

KOSOR: Mislim da s prelaskom na euro moramo biti oprezni pa se temeljito i odgovorno pripremiti. Nema razloga za brzanje, nema razloga za ishitrene poteze. Hrvatska se ne mora nikome ni za što dokazivati, a svaka hrvatska vlada mora činiti sve i vući samo one poteze koji su najbolji za hrvatske građane i građanke.

AVANGARDA: Hrvatski mediji pišu o navodnim “šumovima na vezi” između predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plankovića. Po Vašim saznanjima, koliko su te tvrdnje istinite i što bi mogao biti razlog?

KOSOR: Davno je prošlo vrijeme njihovog razmimoilaženja i sukoba. Trenutačno vlada mir i politička idila jer se približavaju predsjednički, a nakon toga i parlamentarni izbori. Kolinda Grabar Kitarović treba HDZ zbog infrastrukture i novca, a Vladi ne trebaju njene kritike. Tako da je sada sve usklađeno, pa će tako biti do predsjedničkih izbora; predsjednica će hvaliti Vladu i premijera, a premijer će hvaliti predsjednicu. Hoće li to biti dobitna kombinacija, tko zna! Možda i neće ako u predsjedničku utrku uđe netko ozbiljan, relevantan, hrabar i netko tko će jasno i precizno detektirati sve propuste i greške gospođe Kolinde Grabar Kitarović.

AVANGARDA: To znači da će HDZ podrži novu kandidaturu Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu Hrvatske?

KOSOR: Naravno da hoće. To je potpuno sigurno i jasno. Hoće li, međutim, svi članovi stranke i glasati za nju, to je možda drugo pitanje. No, sigurno je da će HDZ učiniti sve da Grabar Kitarović pobijedi, jer bi njen poraz bio i stranački poraz.

AVANGARDA: Razmišljate li Vi o kandidaturi na predsjedničkim izborima?

KOSOR: Ne razmišljam. Ali zahvaljujem na pitanju jer me to pitaju mnogi. 

AVANGARDA: Kako komentarišete situaciju unutar HDZ-a, posebno u svjetlu sukoba predsjednika stranke i njegovog zamjenika Milijana Brkića?

KOSOR: Mislim da javnost često krivo zaključuje kako postoji neki veliki sukob između predsjednika i zamjenika predsjednika HDZ-a. Milijana Brkića upravo je Andrej Plenković predložio za potpredsjednika Hrvatskog sabora; njih su dvojica odlično surađivali u trenutku kad je Plenković dolazio na čelo HDZ-a i bio jedini kandidat za predsjednika stranke zahvaljujući i pomoći Milijana Brkića. U HDZ-u svi podržavaju predsjednika stranke i podržavat će ga dok bude predsjednik Vlade. Ono što je sigurno, međutim, sadašnji šef HDZ-a imat će protukandidate na sljedećim unutarstranačkim izborima

AVANGARDA: Kako gledate na odnos HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH? 

KOSOR: Vrlo čvrsto su povezani, što je pokazao i sastanak čelnika jedne i druge stranke odmah nakon izbora u BiH i zajedničko izražavanje stajališta o izborima za člana Predsjedništva BiH.

AVANGARDA: Zašto premijer Plenković, kao predsjednik Stranke, toleriše otvoreno bliske veze Dragana Čovića i Milorada Dodika? Imaju li osnova tvrdnje da je “Plenković talac HDZ-a BiH”, kako to tvrde pojedini hrvatski analitičari? 

KOSOR: Ne mislim da je bilo tko u ovoj priči talac, ali mi nije potpuno jasno podupiranje savezništva s kontroverznim Dodikom koji kao junake slavi ratne zločince Karadžića i Mladića, koji vrijeđa biskupa Komaricu i slavi neustavni dan RS, uz asistenciju Dragana Čovića. Puno sam puta rekla: ne može biti jamstvo europskog puta BiH politika koja ne priznaje vladavinu prava. A takva je politika Milorada Dodika. Neprincipijelni su to savezi koji ne mogu donijeti ništa novo u toj zamršenoj bosanskohercegovačkoj situaciji.

AVANGARDA: “Šurovanje s Draganom Čovićem Plenkovića vodi izravno u ruke Čovićevih pravih sponzora – Dodika, Vučića i ’matjuške’ Rusije”, rekao je nedavno profesor Ivo Banac. Jeste li saglasni sa ovim stavom? Da li premijer Plenković razumije zakonomjernost na koju upozorava profesor Banac, što mislite?

KOSOR: Ne bih komentirala stajališta profesora Banca, ni njegove analize, jer on nije političar. Mogu samo reći da kao predsjednica stranke ne bih podržavala političare koji dokazano ne njeguju, ne promiču i ne žive demokratske vrijednosti, dakle europske vrijednosti u najširem smislu. Političari koji misle samo na ostanak na vlasti i tome su u stanju podrediti i svaku političku vjerodostojnost, ne mogu biti reformatori. A reformatori nam trebaju. U najboljem smislu tog pojma.

AVANGARDA: Je li Vas iznenadilo prisustvo Dragana Čovića na proslavi neustavnog Dana RS u Banja Luci 9. januara 2019? 

KOSOR: Ne, nije me iznenadilo. Zaprepastilo me. Osobito kad sam vidjela da je tamo odlikovan čovjek koji je u Hrvatskoj osuđen za ratni zločin. To je ono o čemu vam neprekidno govorim: nepoštivanje vladavine prava tzv. jamaca europskog puta BiH. 

AVANGARDA: Kako komentarišete Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, koju je nedavno usvojilo Hrvatsko nacionalno vijeće? Da li se tim dokumentom negiraju odluke Haškog tribunala o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata devedesetih?

KOSOR: Te su odluke bez ikakvog pravnog učinka. Samo političko manifestiranje nepriznavanja odluka Haškog suda. Neće to pridonijeti otvaranju europske perspektive Bosne i Hercegovine.

AVANGARDA: Po Vašem sudu, miješa li se Hrvatska u unutrašnje stvari BiH? 

KOSOR: Ne. To samo katkada pokušavaju neodgovorni pojedinci.

AVANGARDA: Svojevremeno je predsjednik Sjepan Mesić Hrvatima u BiH poručio da je njihova domovina BiH, a da je njihov glavni grad Sarajevo. Što mislite o toj izjavi? Da li biste i Vi rekli nešto slično?

KOSOR: Ne razumijem pitanje?! Pa domovina je država u kojoj živimo. Glavni grad nam je uvijek glavni grad države u kojoj živimo. Ne znam zašto mislite da je gospodin Mesić izjavio nešto senzacionalno?!

AVANGARDA: I regionalni i svjetski mediji poslednjih mjeseci pišu o mogućem novom konfliktu na Zapadnom Balkanu, apostrofirajući BiH i Kosovo kao “kritične zone”. Milorad Dodik tvrdi da nema opasnosti od novog rata u Bosni. Što Vi mislite? Kakva je budućnost BiH?

KOSOR: Ako se svi, i u tim zemljama i mi u EU potrudimo dovoljno iskreno na otvaranju stvarnih mogućnosti za istinski put ove regije, onda opasnosti od nekih novih sukoba neće biti. Da je teško riješiti neke probleme, teško je. Međutim, primjer Makedonije i Grčke dokazuje da se može. Ako ima hrabrih i odlučnih ljudi koji odgovaraju za svoje države i narode.

-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi