Rast kineskih investicija u regiji raste od prvog regionalnog samita tzv. 16+1, u novembru 2015. godine, kada su čelnici Kine s liderima zemalja regije dogovorili jačanje ekonomskih veza. Nakon toga je potpisano i nekoliko bilateralnih sporazuma čime su otvorena vrata za kineske investicije prije svega u cestovnu i energetsku infrastrukturu. Prema podacima MMF-a, za koju su korišteni podaci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), najviše kineskih investicija dogovoreno je u Srbiji, i to u vrijednosti 2,6 milijardi eura, a potom u BiH, 2,1 milijardu. Za projekt gradnje prve dionice autoputa u Crnoj Gori odobreno je 900 miliona eura, dok je za obnovu makedonskih željeznica projektirano oko 600 miliona eura. Kineska ulaganja u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu podstiču ionako proširenu korupciju u regionu.
Ministarstvo trgovine i Ministarstvo za statistiku i državna administracija za strane valute Narodne Republike Kine objavili su zajednički Izveštaj o stranim direktnim ulaganjima u 2017. godini. Prema tim podacima, do kraja prošle godine vrijednost direktnih investicija Kine u druge zemlje premašila je 1.800 milijardi dolara. Time se Kina našla na drugom mjestu u svijetu po direktnim stranim ulaganjima.
Saradnja NR Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope pod nazivom Mehanizam 16+1 postoji od 2012. godine i formalno se odnosi na produbljivanje ekonomske saradnje dijela evropskih zemalja i Kine. Osim Kine, kao najvećeg investitora, platformu čine zemlje Evropske unije i to, uglavnom, one koje su u prošlom vijeku dominantno bile iza Gvozdene zavjese (Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latonija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija), ali i zemlje koje nisu članice EU kao što su Crna Gora, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Makedonija.
Atraktivni zajmovi
Mehanizam 16+1 od osnivanja prati skepsa i kritika, koja dolazi, uglavnom, iz razvijenih zemalja Zapada, a po kojima Kina želi preko zemalja partnera da napravi politički i ekonomski prodor u Evropu. Najprecizniji u tim upozorenjima nedavno je bio komesar za proširenje EU, Johanes Han, koji je kao primjer kineskog modela upliva u zemlje Evrope naveo izgradnju dionice autoputa kroz Crnu Goru. Pozivajući na oprez, komesar Han je ocijenio da će nemogućnost otplaćivanja naizgled atraktivnih zajmova, Kina pretvoriti u kapital.
Međunarodni monetarni fond (MMF) primjećuje da kineske investicije u regiji rastu, a očekuje njihovo daljnje povećanje u narednim godinama. Rast je započeo nakon prvog regionalnog samita u novembru 2015. godine, kada su čelnici Kine s liderima zemalja regije dogovorili jačanje ekonomskih veza. Nakon toga je potpisano i nekoliko bilateralnih sporazuma čime su otvorena vrata za kineske investicije prije svega u cestovnu i energetsku infrastrukturu. Prema podacima MMF-a, za koju su korišteni podaci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), najviše kineskih investicija dogovoreno je u Srbiji, i to u vrijednosti 2,6 milijardi eura, a potom u BiH, 2,1 milijardu. Za projekt gradnje prve dionice autoputa u Crnoj Gori odobreno je 900 miliona eura, dok je za obnovu makedonskih željeznica projektirano oko 600 miliona eura.
Kineska ulaganja u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu podstiču ionako proširenu korupciju u regionu, navodi se u ovogodišnjoj analizi Instituta za sigurnosna istraživanja Evropske unije (EUISS). Institut, sa sjedištem u Parizu, čije analize prate Evropska komisija i druga tijela Evropske unije, takvu tvrdnju potkrepljuje podacima da su dosadašnje kineske investicije u puteve i željeznice od 5,5 milijardi eura došle u Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju tako što su “kineske kompanije dobijale ugovore direktno od vlada, a ne preko tendera koji nalažu nadmetanje” više firmi. Zbog toga su zapadnobalkanske zemlje “često morale da donose posebno uobličene zakone za kineske projekte da bi udovoljile zahtjevima Pekinga da se ugovori prave direktno s vladama, što stvara nejasne praznine i izuzetke u zakonima i odlaže usaglašavanje regiona sa pravilima i standardima EU”.
U prilog ovim tvrdnjama EUISS navodi slučaj kineske investicije u autoput Kičevo-Ohrid i ocjenjuje da je tu utvrđen gubitak za makedonski budžet od 155 miliona eura, kao i da je “otkriven skandal u koji su upleteni četvorica političara iz prethodne vlade, uključujući bivšeg premijera”. Institut za sigurnosna istraživanja EU podvlači da “sve to dovodi do pogoršavanja već postojeće razmjere korupcije u regionu”, te navodi da “Kina svakako nije jedina odgovorna za takvo stanje stvari i poslova, ali njeni projekti bitno tome doprinose”. Nakon promjene Vlade u Skoplju Ministarstvo transporta i komunikacija Makedonije zaustavilo je radove na autoputu Kičevo-Ohrid, koje sa 373 miliona eura finansira Kina, zbog gubitka od 155 miliona eura za makedonski budžet.
Jačanje populističkih političara
Kineska Eksim banka finansira sa 206 miliona eura i autoput Skoplje-Štip, a ti projekti su stalno praćeni tvrdnjama o korupciji. Objavljeno je 38 video snimaka razgovora visoko rangiranih političara vladajućih stranaka o direktnim plaćanjima od strane odabranih kineskih kompanija. Istraga Specijalnog javnog tužilaštva u Skoplju, kao i najnovija otkrića Ministarstva transporta i komunikacija, otkrila su loše upravljanje ovim projektom, što je povećalo troškove za 120 miliona eura, kao i da je ugovor išao u prilog politički povezanim domaćim kooperantima.
Kineska kompanija koja je dobila ugovore i izvodi radove u Makedoniji je Sinohydro, “jedna od mnogih na crnom spisku Svjetske banke” – navodi se u Izvještaju Instituta, te da “primjer BJR Makedonije ukazuje na kineski model ulaganja u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu i moguće je da skrene pažnju na slične probleme koji se u budućnosti mogu pojaviti u zemljama gdje počinju kineski projekti”. Po analizi “jasno je da se taj upliv brže širi tamo gdje poredak utemeljen na pravilima još nema čvrste osnove, a jačanje populističkih političara u regionu prirodno olakšava kineski upliv, dok lokalne vođe gledaju na Peking kao jednu od alternativa u odnosu na EU”.
U Senju kineska tvrtka Norinco International, gradi vjetropark koji će opskrbljavati električnom energijom područje Senja i Općine Brinje. Projekat vrijedan 160 milijuna eura, što je najveća kineska investicija u povijesti Hrvatske, potpisan je prošle godine na Summitu 16+1 u nazočnosti hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i kineskog premijera Lia Keqianga. U Senju će se graditi 39 velikih vjetroturbina na području od 44 kvadratna kilometra. Godišnje će Senj i Brinje od rente uprihodovati 5,5 milijuna kuna. Radovi na vjetroparku trebali bi trajati oko dvije godine. Zvaničnom otvaranju realizacije projekta prisustvovao je i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Izvor: kina-danas.com
Gradnja, od strane BiH, osporavanog Pelješkog mosta, u potpunosti se uklapa u kinesku strategiju ulaganja na Balkanu i u Evropi, jer će Pelješki most biti dio jadransko-jonskog koridora koji je dio kineske strategije što kraćeg transporta roba iz Kine na bogato i veliko tržište EU. Ali u EU nisu nimalo zadovoljni zbog činjenice da bi nepovratna evropska sredstva u iznosu od 357 miliona eura kojima se finansira 85 posto troškova gradnje mosta, trebala završiti kao prihod kineske kompanije.
Četiri milijarde dolara za Srbiju
New York Times je još u oktobru objavio tekst u kojem navodi kako su radovi na mostu koje izvodi “China Road and Bridges Corporation” istovremeno razlog za slavlje mnogim Hrvatima, dok s druge strane izazivaju zabrinutost Evropske unije zbog mogućnosti da kineske kompanije uzdrmaju konkurenciju na evropskom tržištu, pogaze zakone o radu i snize plate. Po pisanju NYT “ovo je prvi put da neki veliki projekat koji finansira Evropska unija izvodi neka kineska firma”. Po planiramo, izgradnja će doseći vrhunac polovinom 2020. godine, kada se očekuje 490 radnika na mostu, od kojh će većina biti Kinezi.
Slijedi očekivana investicija u hotel u Krapinskim toplicima od 30 miliona eura, pa dokapitalizacija Luke Zadar s početnih 50 miliona kuna i još dodatnih 200 miliona ulaganja.
Uz ova, poznata su u regionu i ulaganja u putnu infrastrukturu, kao što je autoput Beograd-Temišvar, ili izgradnja brze pruge Budimpešta-Beograd. Razlozi u upravo ova ulaganja jasni su jer region Zapadnog Balkana leži između luke Pirej u Grčkoj, koja je u većinskom vlasništvu Kineza, i velikog tržišta zapadne Evrope, na koje Kina želi da uveliko poveća prisustvo svoje robe, i taj put učini što bržim.
Trenutno je najveći broj kineskih investicija – oko četiri milijarde dolara – usmjeren u Srbiju, odnosno izgradnju brze pruge Beograd-Budimpešta, Koridora 11 i termoelektrane “Kostolac”. U Pekingu je u septembru ove godine potpisan ugovor između Vlade Srbije, Rudarsko-topioničarskog bazena (RTB Bor) i kompanije “Zijin Mining” o preuzimanju ovog bazena – investiciji vrijednoj 1,460 milijardi dolara. Srbija je uz ovo još potpisala dva memoranduma o razumijevanju, kao i ugovor o nabavci opreme, radova i usluga za realizaciju kapitalnog projekta video nadzora u saobraćaju sa kineskom kompanijom “Huawei”.
Ranije je potpisan ugovor sa kineskom kompanijom “Shandong Linglong” za gradnju nove fabrike guma u Zrenjaninu, što je investicija od skoro milijardu dolara, a potpisan je i ugovor sa kooperantom te firme koja također dolazi u Zrenjanin, kao i još jedan ugovor sa kompanijom koja namjerava da proizvodi cink oksid u Zrenjaninu – investicija vrijedna oko 80 milion eura, koja će otvoriti 280 radnih mjesta u tom gradu.
Kineske investicije u Bosni i Hercegovini
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović, potpisao je u maju ove godine Memorandum o razumijevanju sa kineskom državnom osiguravajućom korporacijom Sinosure, ključnom kineskom kompanijom za osiguranje kredita. Sinosure je prva osiguravajuća kuća u svijetu, povezana sa 200 međunarodnih banaka, a za dosadašnje projekte u BiH osigurali su 1,4 milijarde dolara garancije.
“Primjer dobre saradnje sa kineskim bankama i kompanijama svakako je realizovani projekat TE ’Stanari’, koja je danas jedna profitabilna i uspješna kompanija”, istakao je ministar Šarović, naglašavajući da je “ovo godina u kojoj započinjemo velike i važne projekte”. Desetak velikih projekata je u završnoj fazi realizacije, kao što je projekat TE Tuzla Blok 7, jedan od najvećih investicionih projekata u zadnjih 30 godina. Kineska strana također je iskazala interes za projekat TE Gacko i hidroelektrane u gornjem toku rijeke Drine, HE Buk Bijela i Gornji Horizonti i to je samo dio ponude za koju su Kinezi pokazali interesiranje.
Kao nastavak te “dobre saradnje” već je, 13. decembra 2018. godine u Banja Luci, potpisan ugovor između Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske i kineske firme “SDHS-CSI BH” Yang Xu o koncesiji za izgradnju auto-puta Banja Luka-Prijedor-Novi Grad/Bosanski Novi, i to za prvu fazu od Banje Luke do Prijedora. Meng Yan, zamjenik predsjednika Upravnog odbora “Shandong International”, koje je registrovalo svoje privredno društvo u RS, “SDHS-CSI BH”, kazao je da je ovo njihov prvi projekt na Balkanu koji se gradi po modelu koncesije. Autoput Banja Luka-Prijedor, dužine oko 42 kilometra, projekat je vrijedan 297 miliona eura, a koncesija je dodijeljena na 33 godine, uključujući i period izgradnje.
Financial Times navodi u jednom tekstu da u okviru programa 16+1 Kina najviše novca, čak tri i po milijarde dolara, ulaže u projekte u Bosni i Hercegovini, s tim da najveći dio tih kineskih investicija dolazi u Republiku Srpsku. Potvrđuje to i ugovor Energetske kompanije “Sino-hidro” i “Eksim banke” vrijedan 1,4 milijarde eura za izgradnju autoceste Banja Luka- Mliništa. S kineskim partnerima razgovarano je i o izgradnji pravca autoceste od Vukosavlja preko Brčkog i Bijeljine.
Transparentnost korupcije
Izgradnju autoputeva na Zapadnom Balkanu često prate informacije po kojima su javni tenderi povezani s korupcijom. Primjer u BiH je raspisivanje tendera za dionicu autoputa od Zvirovića do Počitelja. U januaru 2014. godine predstavnici Evropske investicijske banke (EIB) su došli u BiH kako bi sa predstavnicima JP Autoceste FBiH dogovorili detalje oko finansiranja dionice Zvirovići (Međugorje)-Počitelj na autoputu A1. U naredne četiri godine raspisana su tri tendera, a još nije otpočela gradnja te dionice, vrijedna 200 miliona maraka. Najpovoljniju ponudu, zvanično, za gradnju dao je konzorcij koji čine “Azvirt Limited Liability Company” iz Azerbejdžana te kineska firma “Power Construction Corporation of China Ltd”, sa Heringom kao podizvođačem. Evropska investicijska banka dostavila je pismo krajem 2017. godine u kojem traži da se postupak dodjele ugovora na izgradnji dionice Počitelj-Zvirovići ponovi, ali ni do danas pitanje gradnje ove dionice nije riješeno.
Istovremeno, po izjavi Ivane Korajlić, vršiteljice dužnosti direktora Transparency International BiH, u protekloj godini (kad je u pitanju borba protiv korupcije) jedini napredak u BiH bio je u transparentnosti same korupcije: “Imamo još otvorenije zloupotrebe javnih sredstava, još otvoreniji nepotizam i klijentelizam, korupciju u svakom segmentu društva i što je još gore, još otvorenije političke pritiske na rad institucija koje bi trebalo da se bore protiv korupcije.”
Korupcija u Bosni i Hercegovini je široko rasprostranjena, što potvrđuju mnoga istraživanja, kao i stalna upozorenja koja dolaze iz EU, te drugih međunarodnih institucija. Korupcija dodatno slabi privredu, podriva demokratiju i vladavinu prava i nagriza povjerenje javnosti. U Bosni i Hercegovini, korupcija prožima sve sektore i povezana je s organiziranim kriminalom i teškim krivičnim djelima. Po izvještaju Evropske komisije državama, potencijalnim kandidatima sa Zapadnog Balkana za članstvo u EU, neophodan je konkretan napredak u borbi protiv korupcije. Nažalost, prema TI Bosna i Hercegovina je prošle godine dospjela na još niže mjesto po borbi protiv korupcije, što sigurno je, samo dalje doprinosi realizaciji sumnjivih projekata, zbog čega je neophodno, prije svega, da se bh. pravosuđe ozbiljno posveti ovom problemu.
