Centar za javno pravo u analizi Samira Mušovića donosi osnovne podatke o gomilanju dugova Aluminija iz Mostara. Oni pokazuju da su postojali egzaktni pokazatelji koji su zahtijevali blagovremenu reakciju većinskog vlasnika kako ne bi došlo do gomilanja ovog duga. Situacija sa dugovanjima u Aluminija d.d. Mostar se barem za potrošenu električnu energiju mogla pratiti i kontrolisati indirektno, posredstvom izvještaja finansijske revizije za “Elektroprivredu HZHB”. Prije nego što su ukupna dugovanja dobavljačima Auminija d.d. Mostar postigla razinu od 345 miliona KM (30. septembar 2018), izvještaji finansijske revizije su pružali dovoljno široku osnovu za znatno raniju intervenciju i blagovremeno postizanje adekvatnog rješenja, prije nego što su problemi Aluminija Mostar dostigli multimilionske iznose.
Nije rijetkost da se značajni društveni i privredni problemi, slučajno ili namjerno, lansiraju u javnost usred predizborne kampanje, ili u prva 3-4 mjeseca novog mandatnog perioda. Podešavanje objave vijesti o krupnim aferama i krupnim društvenim problemima u predizbornom periodu ili u prvim mjesecima novih mandata nije slučajno: javna pažnja je zasićena izbornom kampanjom i dodatno, kao u ovom slučaju, dokazanim odsustvom javne pažnje uobičajenim za mjesece ljetnih godišnjih odmora (dovoljno se prisjetiti najpoznatijih vremenskih podešavanja objave loših vijesti u slučajevima poskupljenja osnovnih namirnica i usluga, koje se ćešće objavljuju u trećem večernjem dnevniku, a znatno rjeđe u udarnom terminu drugog TV dnevnika). Tako su vijesti, objavljene krajem mjeseca juna 2018. godine, vezane za smjenu direktora Aluminija d.d. Mostar i istovremena objava vijesti da to preduzeće ima akumulirani gubitak blizu 180 miliona Eura, zadržale javnu pažnju na problemima preduzeća Aluminij Mostar čak i kraće od “tri dana BiH čuđenja”, koliko se BiH javnost uobičajeno zadržava na tzv. udarnim problemima.
Takođe, skoro neopaženo je prošla prethodna informacija da je Vlada FBiH na sjednici održanoj 1. juna 2018. odobrila transfer od 2.187.423,48 KM sa računa Razvojne banke FBiH na račun Aluminija d.d. Mostar kao najvećeg državnog izvoznika u 2017. godini, i to radi pokrića obaveza i povezivanja staža radnicima za period zadnja četiri mjeseca upravo u toj, izvozno-rekordnoj 2017. godini. Nakon očekivanog zatišja o “akumuliranom gubitku od 180 miliona EUR-a”, da bi se smanjio rizik da opozicija zloupotrebi takve podatke u predizbornoj kampanji, došlo je do predvidivog povratka “slučaja” Aluminij d.d. Mostar u medijski prostor i na dnevni red samog kraja mandata Vlade FBiH, tek nakon datuma Opštih izbora.
Dakle, dana 12. oktobra 2018. kao “grom iz vedra neba” (posebno za one koji se ne miješaju u svoj posao) snažno je odjeknula vijest da je Nezavisni operater sistema u BiH (“NOS”) odobrio samo 48 sati Aluminiju d.d. Mostar da izmiri dugovanja za električnu energiju i da će u slučaju neizmirenja svojih obaveza, Aluminij d.d. Mostar biti isključen sa sistema napajanja električnom energijom. To je, zapravo, bila poruka da Vlada FBiH mora naći hitna rješenja za dugovanja, jer će nastupiti tehnološki kraj proizvodnih jedinica Aluminija u slučaju izostanka uplate za dugovanja.
Dramatizaciju “slučaja Aluminij” dodatno su podstakle reakcije sindikata Aluminija i rukovodstva preduzeća koje se pozivalo na sporazum Aluminija d.d. Mostar i Vlade FBiH od 12. juna 2013. (mandat premijera Nermina Nikšića) kada je Vlada FBiH stekla 44% vlasničkog udjela u Aluminiju, ali istovremeno prihvatila i izmirenje dijela obaveza prema radnicima i obavezu podrške kontinuitetu proizvodnje tog preduzeća.
Tri sjednice Vlade FBiH u oktobru 2018. godine
U atmosferi frekventnih objava paničnih vijesti i najava da će radnici Aluminija Mostar održati proteste u Sarajevu kako bi se zapriječilo potpuno isključenje isporuke električne energije Aluminiju, Vlada FBiH je održala tri sjednice u periodu od 19. do 25. oktobra 2018. sa fokusom na probleme vezane za Aluminij d.d. Mostar, i to:
158. sjednica Vlade FBiH (Obaveze Aluminija d.d. Mostar po kreditima i prema dobavljačima sa 30.9.2018. iznose 344.615.922 KM; dugovanja za isporučenu električnu energiju u 2018. iznose 36.711.287 KM, od čega NOS-u BiH 3.627.878 KM, OIEiEK 4.556.683 KM, Elektroprenosu 4.590.410 KM i Elektroprivredi HZHB 23.936.315 KM) od 19. oktobra 2018, sa sljedećim zaključcima:
– Vlada FBiH je zadužila Aluminij d.d. Mostar i JP Elektroprivredu HZ-HB Mostar da pokrenu aktivnost reprograma duga;
– Vlada FBiH je zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo finansija da razmotre mogućnost osiguranja sredstava (garancija) kod banaka za Aluminij, s ciljem nabavke električne energije i sirovina neophodnih za proces proizvodnje;
– Vlada FBiH je zadužila Aluminij d.d. Mostar da osigura sve mogućnosti uštede i da, u skladu s tim, sačini prijedlog mjera;
– Vlada FBiH traži od Aluminija da, putem Uprave i Nadzornog odbora, pokrene proceduru finansijske konsolidacije društva u skladu sa Zakonom o konsolidaciji privrednih društava u FBiH i Uredbom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH;
– Vlada FBiH je zadužila Upravu i Nadzorni odbor da nađu revizorsku kuću koja će izvršiti reviziju poslovanja Aluminija. S tim u vezi, pokrenuta je inicijativa da Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo finansija pripreme odluku o izdvajanju 1.100.000 KM iz tekuće rezerve za angažovanje revizorske kuće koja će napraviti dubinsku analizu stanja u ovoj kompaniji, te za druge troškove;
– Vlada FBiH je zadužila Nadzorni odbor i Upravu Aluminija da Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dostave podatke o potrebnoj količini električne energije za rad Aluminija u takozvanom “toplom režimu”, kao i sveukupnu proceduru eventualnog gašenja svih ćelija. Potrebna je procjena vremena i način na koji to može biti urađeno, potrebna količina električne energije i procjena prihoda i rashoda za taj period.
159. sjednica Vlade FBiH od 23. oktobra 2018, sa sljedećim zaključcima:
– Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo finansija su pripremili, a Vlada Federacije BiH donijela Odluku o odobravanju izdvajanja 1.100.000 konvertibilnih maraka iz tekuće rezerve za 2018. godinu, namijenjenih Aluminiju d.d. Mostar za plaćanje troškova angažmana revizorske kuće i za druge troškove;
− Vlada FBiH zadužila je Upravu i Nadzorni odbor Aluminija da, u roku od 30 dana, nađu kredibilnu revizorsku kuću koja će izvršiti reviziju poslovanja ove kompanije.
160. sjednica Vlade FBiH 25.10.2018, sa sljedećim zaključcima:
– Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o finansijskoj konsolidaciji privrednog društva Aluminij d.d. Mostar.
Na žalost, citirano saopštenje Vlade FBiH od 25. oktobra 2018. nije sadržalo podrobnije informacije o finansijskoj konsolidaciji privrednog društva Aluminij d.d. Mostar, niti o cijeni koštanja takve konsolidacije, uključujući izvore sredstava za pokriće troškova. Vjerovatno će se taj dio informacija naknadno objaviti, zajedno sa rezultatima naložene revizije finansijskog poslovanja Aluminija d.d. Mostar.
Prilike za intervencije prije kulminiranja duga
Prema odredbama člana 11 Zakona o reviziji institucija u Federaciji BiH Ured za reviziju institucija u FBiH nije imao neposrednu nadležnost da provede redovnu reviziju finansijskog poslovanja Aluminija d.d. Mostar, jer je vlasnički udio Federacije BiH u vlasničkoj strukturi Aluminija d.d. Mostar cijelo vrijeme bio manji od 50+1 dionice. Na službenoj stranici Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH, data je vlasnička struktura Aluminija d.d. Mostar. Unutar prvih 10 najznačajnijih udjela na dan 30. oktobra 2018, vlasnička struktura je sljedeća (u procentima):
1. Federacija Bosne i Hercegovine 43,99;
2. Vlada Republike Hrvatske 12;
3. OIF Lilium Global 0,47;
4. Mijo-Kruno Brajković 0,11;
5. Anić Samir 0,08;
6. Vladimir Božić 0,08;
7. Ivo Bradvica 0,08;
8. Mladen Galić 0,07;
9. Velimir Ćavar 0,06;
10. Vlatko Crnjac 0,06.
Ipak, ključni podaci o Aluminiju d.d. Mostar, a posebno podaci o slijedu događanja vezanih za isporuke električne energije za Aluminij d.d. Mostar i informacije o dugovanjima i stepenu izmirenja obaveza Aluminija d.d. Mostar na ime isporučene električne energije, bili su od 2003. godine kontinuirano na raspolaganju Vladi FBiH i Parlamentu FBiH posredstvom javnih izvještaja finansijske revizije javnog preduzeća “Elektroprivreda HZHB” Mostar. Pregled takvih informacija slijedi u nastavku.
Javno dostupne informacije Parlamentu i Vladi FBiH u mandatnom periodu 2003-2006.
Izvještaj finansijske revizije računa “Elektroprivrede HZHB” Mostar za 2004. godinu, strana 11: “Revizijom je utvrđeno da je u 2004. godini najznačajnijem direktnom potrošaču Aluminiju Mostar isporučena električna energija u količini od 1.824.919,8 MWh, u vrijednosti 57.367.203 EUR ili 112.200.496 KM, što daje prosječnu cijenu od 31,44 EUR/MWh. Na osnovu toga provjereni su rashodi vezani za nabavljenu energiju. Preduzeće je tokom 2004. godine nabavilo električnu energiju od više dobavljača, ukupno 1.951.882 MWh, po prosječnoj cijeni od 31,98 EUR/MWh, što ukazuje da nije postignuta adekvatna ekonomska cijena. Smatramo da odnos cijena po kojima je vršena nabavka od 31,98 EUR/MWh i prodaja električne energije 31,44 EUR/MWh ne zadovoljava princip ekonomičnosti i najpovoljnije ’vrijednosti za novac’.”
Strana 14: “Prezentiran je dio konfirmacija koji su postignute sa dužnicima koji duguju značajnije iznose, s tim da na konfirmaciji od 17.12. 2004. godine, koja se odnosi na Aluminij Mostar je osporen iznos od 809.001,83 KM. Pošto nije došlo do međusobnog usuglašavanja navedenog iznosa dugovanja, ’Elektroprivreda HZHB’ je tužila u 2005. godini Aluminij Mostar za osporeni iznos.”
Izvještaj finansijske revizije računa “Elektroprivrede HZHB” Mostar za 2005. godinu, strana 12: “Cijene direktnim potrošačima su utvrđivane na osnovu posebno ugovorenih isporuka i cijena (Aluminij, Elektrobosna, Željeznice FBiH), obzirom da tokom 2005. godine nije postojala Metodologija za utvrđivanje razlike u cijeni električne energije”; “Revizijom je utvrđeno da je u 2005. godini najznačajnijem direktnom potrošaču Aluminiju Mostar isporučena električna energija u količini od 1.864.940 MWh, u vrijednosti 53.894.553 EUR ili 114.896.506 KM, što daje prosječnu prodajnu cijenu od 31,50 EUR/MWh. Na osnovu toga smo provjerili rashode u vezi nabavljene energije. ’Elektroprivreda HZHB’ je tokom 2005. godine nabavila električnu energiju od više dobavljača po godišnjim ugovorima ukupno 2.276.148 MWh, po prosječnoj cijeni od 30,79 EUR/MWh i kratkoročnim ugovorima 18.546 MWh po prosječnoj cijeni od 39,48 EUR/MWh, što daje ukupnu prosječnu nabavnu cijenu od 30,86 EUR/MWh. Navedeno ukazuje da je ’Elektroprivreda HZHB’ prodavala električnu energiju po većoj cijeni za 0,64 EUR/MWh od nabavne cijene, ali obzirom da se u ’Elektroprivredi HZHB’ ne vodi kalkulacija troškova i razgraničenje istih, ne možemo iskazati mišljenje da li je navedena razlika u cijeni adekvatna da pokrije troškove i zaradu ’Elektroprivrede HZHB’ u datim transakcijama.”
Strana 15: “Prezentiran je dio konfirmacija koje su potvrđene od dužnika, koji duguju značajnije iznose, s tim da na konfirmaciji koja se odnosi na Aluminij d.d. Mostar, osporen je iznos od 809.001,83 KM. ’Elektroprivreda HZHB’ je navedeni dug utužila, ali tokom 2005. godine taj spor nije okončan.”
Javno dostupne informacije Parlamentu i Vladi FBiH u mandatnom periodu 2006-2010.
Izvještaj finansijske revizije računa “Elektroprivrede HZHB” Mostar za 2007. godinu, strana 2: “Istovremeno, Aluminij d.d. Mostar je otkazao korištenje struje i od 1.5.2007. godine za sebe je kao ’kvalificirani kupac’ nabavio određene količine električne energije od drugih, zbog čega je Elektroprivreda HZHB, prema objašnjenima odgovornih, imala štete jer je morala otkazati ugovore sklopljene krajem 2006. godine na osnovu Elektroenergetskog bilansa za 2007. godinu, kojim su utvrđene nedostajuće količine energije za ’tarifne’ i ’kvalificirane kupce’.”
Strana 10: “Ovome trebaju biti dodati i troškovi prenosa, NOS-a i pomoćnih usluga. Cijena proizvoda u ovom slučaju 1kW električne energije iznosi 22,71 EUR. Ta kalkulacija se odobrava od strane FERK-a, koji može i sniziti istu. Dakle ’Elektroprivreda HZHB’ izrađuje kalkulaciju za godinu dana, a FERK odobrava istu. Ako nema dovoljno električne energije, ’Elektroprivreda HZHB’ uvozi istu po cijenama koje su na tržištu, pa tako npr. za ’B.S.I. Jajce’ (privatna tvornica u vlasništvu Italijana) nabavlja se npr. po 63 EUR-a, a prodaje se firmi za 36 EUR-a, što je suprotno ekonomskoj logici. Na sličan način i Aluminij, koji se prijavio ’Elektroprivredi HZHB’ kao kupac, dobija struju povoljno. Struja se isporučuje po nižoj cijeni nego što je nabavljena. Ovo iz razloga što se cijena uvezene struje i cijena proizvedene struje miješa i dobija se prosječna, po kojoj se struja isporučuje kupcima, kako velikim kupcima, tako i domaćinstvima.”
Strana 12: “U 2007. godini nabavljeno je 2.179 GWh nedostajuće električne energije po cijeni 106,8 KM/MWh, a istovremeno je kvalificiranim kupcima (Aluminij, BSI Jajce i Željeznice FBiH) isporučeno 1.338 GWh po cijeni 71,78 KM/MWh (odobreni tarifni stavovi bez troškova Prenosa i NOS-a).”
Javno dostupne informacije Parlamentu i Vladi FBiH u mandatnom periodu 2014-2018.
Izvještaj finansijske revizije računa “Elektroprivrede HZHB” Mostar za 2015. godinu, strana 22: “Prema računovodstvenoj evidenciji, potraživanja od Alumija d.d. Mostar na dan 31.12.2015. godine iskazana su 167.618.522 KM. Navedeni dug odnosi se na neizmirene obveze po računima od 30.9.2013. do 31.12.2015. godine. Struktura duga po godinama je sljedeća:
- 30.9.2013-31.12.2013. godine iskazani dug je 30.464.938 KM,
- 1.1.2014-31.12.2014. godine iskazani dug je 73.180.824 KM i
- 1.1.2015-31.12.2015. godine iskazani dug je 63.972.760 KM.”
Izvještaj finansijske revizije računa “Elektroprivrede HZHB” Mostar za 2017. godinu, strane 8 i 18: “Isporuka električne energije smanjena je za 1.533 GWh zbog gubitka najvećeg kupca Aluminij d.d. Mostar, a smanjeni su i prihodi ’Elektroprivrede HZHB’ za 145 miliona KM. Najveći dužnici na dan 31.12.2017. godine su: Aluminij d.d. Mostar sa 185.397.752 KM (138.283.199 KM potraživanja je starije od godinu dana i ova potraživanja su utužena, a za 47.114.552 KM potraživanja zaključen je Sporazum o obročnom plaćanju, zaključno sa decembrom 2019. godine).”
Aluminij d.d. Mostar – jedini stalni dužnik Elektroprivrede HZHB?
Prema podacima koje sadrže javni izvještaji finansijske revizije za Elektroprivredu HZHB, Aluminij d.d. Mostar jeste bio značajan dužnik kroz sve revidirane godine i to sa stalnim porastom dugovanja, ali nije bio jedini dužnik. Bruto-godišnja potraživanja Elektroprivrede HZHB za isporučenu električnu energiju svim kategorijama potrošača: 31.12.2002. – 182.712.609; 31.12.2003. – 180.175.779; 31.12.2004. – 192.114.231; 31.12.2005. – 196.113.693; 31.12.2006. – 190.602.214; 31.12.2007. – 206.484.411; 31.12.2008. – 200.715.197; 31.12.2009. – 164.340.122; 31.12.2010. – 161.951.995; 31.12.2012. – 213.349.201; 31.12.2016. – 319.503.084; 31.12.2017. – 312.904.218. Ukupno: 2.701.998.691 KM.
Usljed enormno visokih dugovanja potrošača, “Elektroprivreda HZHB” je bila prisiljena vršiti kontinurani otpis potraživanja za isporučenu električnu energiju. Dešavalo se da dio ovakvih
otpisanih potraživanja bude ipak naplaćen, ali iznosi otpisanih potraživanja su i dalje bili ozbiljno visoki i upozoravali su na krupne nedostatke u poslovanju “Elektroprivrede HZHB”, posebno u interakciji sa “posebnim tarifnim grupama” potrošača: od 2003. do 2007. otpisano je 118.537.847 KM duga.
Ključne poruke iz izvještaja finansijske revizije
Šta su Vlada FBiH i Parlament FBiH mogli saznati iz izvještaja finansijske revizije za “Elektroprivredu HZHB”? Koje su se ključne interventne mjere savjetovane ili tražene da se pokrenu prije 2018. godine? Ured za reviziju institucije u FBiH je u svakom gore navedenom izvještaju davao konstatacije (nalaze) i preporuke vezane za potraživanja od kupaca električne enerigije, a u nastavku teksta su istaknuti dijelovi ključnih poruka koje su jasno upućivale na potrebne intervencije Vlade FBiH i Parlamenta FBiH, znatno prije 2018. godine:
a) “Ne postoji procjena menadžmenta (’Elektroprivrede HZHB’) o izvjesnosti naplate potraživanja” (2003).
b) “Vlada FBiH nema uticaja na određivanje cijena direktnim potrošačima” (2003).
c) “Politika otpisa i ispravke potraživanja nije regulisana u preduzeću ’Elektroprivreda HZHB’ d.d. Mostar” (2004).
d) “Ne postoji evidencija o efektima – naplati utuženih potraživanja” (2004).
e) “Ne može se potvrditi usaglašenost između iskazanih potraživanja u 2005. godini i prihoda po osnovu fakturisane realizacije” (2005).
f) “Nije izvršena stručna analiza nenaplativih i nepovratno izgubljenih potraživanja iz prethodnog perioda, kao ni informisanje organa upravljanja o istim” (2007).
g) “Na prijedlog Uprave (’Elektroprivrede HZHB’), Nadzorni odbor je na sjednici održanoj 30.9.2009. godine, donio odluku o otpisu (isknjižavanju) potraživanja za isporučenu električnu energiju, koja nisu utužena, a koja na dan 31.12.2007. godine iznose 35 miliona
KM. Otpis navedenih potraživanja je izvršen u 2009. godini” (2009).
h) “Pojačati aktivnosti u cilju osiguranja naplate isporučene električne energije, kako ne bi došlo do stvaranja velikih potraživanja po pojedinim korisnicima, odnosno koristiti sve
mehanizme da se smanji ispravka vrijednosti i otpis potraživanja u narednom periodu” (2010).
i) “Ne može se potvrditi opravdanost visokih nenaplaćenih potraživanja, s obzirom da ’Elektroprivreda HZHB’ ima sve mehanizme naplate (tužbe, reprogami i zaključenje sporazuma o odgođenom plaćanju, isključenja, upućivanje zahtjeva za povrat više plaćenog poreza i sl). U odnosu na prethodnu godinu, vidljiva je tendencija rasta nenaplaćenih potraživanja” (2013).
j) “’Elektroprivreda HZHB” i dalje ima velika nenaplaćena potraživanja za koja su u značajnoj mjeri vršene ispravke na teret rezultata poslovanja, što je neopravdano, a pogotovo obzirom na djelatnost ’Elektroprivrede HZHB’ i raspoložive instrumente osiguranja naplate potraživanja, avansne uplate, bankovne garancije, isključenja, blagovremeno utuženje” (2017).
Pored navedenog, treba istaći da “Elektroprivreda HZHB” nije bila jedino preduzeće koje ima kontinuirani trend porasta potraživanja od svojih kupaca električne energije. U nastavku se daju pregledi bruto potraživanja “Elektroprivrede BiH” Sarajevo i pregled otpisa potraživanja “Elektroprivrede BiH”, samo radi komparacije sa problemima sa kojima se u periodu 2003-2017. susretala “Elektroprivreda HZHB”: 31.12.2002. – 79.800.000; 31.12.2003. – 76.600.000; 31.12.2006. – 135.330.077; 31.12.2007. – 136.132.102; 31.12.2008. – 76.688.778; 31.12.2009. – 96.919.676; 31.12.2010. – 141.611.754; 31.12.2011. – 139.487.902; 31.12.2012. – 150.610.103; 31.12.2013. – 142.661.208; 31.12.2016. – 166.355.943; 31.12.2017. – 144.517.212. Ukupno: 1.486.714.755 KM.
Iznos otpisanih potraživanja “Elektroprivrede BiH” Sarajevo je bio sljedeći: 39.378.384 KM.
Говорите по-русски?
Uz malo volje i konstruktivnog truda, situacija sa dugovanjima u Aluminija d.d. Mostar se barem za potrošenu električnu energiju mogla pratiti i kontrolisati indirektno, posredstvom izvještaja finansijske revizije za “Elektroprivredu HZHB”. Prije nego što su ukupna dugovanja dobavljačima Auminija d.d. Mostar postigla razinu od 345 miliona KM (30. septembar 2018), izvještaji finansijske revizije su pružali dovoljno široku osnovu za znatno raniju intervenciju i blagovremeno postizanje adekvatnog rješenja, prije nego što su problemi Aluminija Mostar dostigli multimilionske iznose.
U ovom času nije moguće procijeniti dalje poteze Vlade FBiH, niti sagledati ukupne troškove sanacije problema javno obznanjenih u mjesecu oktobru 2018. godine.
Posljedično, nakon javnih objava o dugovanjima od 345 miliona KM, bilo je moguće čuti i pročitati brojne prijedloge za rješavanje ove situacije, što je uključivalo i opcije poput jasno prepoznatljive najave o mogućoj prodaji preduzeća inostranim investitorima. Javno se nagađalo o onim investitorima koji investiraju u najtežim uslovima i koji su znatno manje osjetljivi na birokratske prepreke po kojima je BiH poznata u poslovnim krugovima. Da li će se tako Aluminij d.d. Mostar pridružiti Agrokoru (sa ili bez usvajanja “Lex Aluminij”), ili će doživjeti istu sudbinu kao Krivaja Zavidovići ili Borac Travnik, trenutno nije moguće prognozirati, sve dok se “iznenada i spasilački” ne objave finalne informacije o “izlaznom scenariju”.
(Analizu prenosimo uz odobrenje Centra za javno pravo: http://www.fcjp.ba/templates/ja_avian_ii_d/images/green/Samir_Musovic.pdf)
