Zašto je RTRS ušao u sukob s Narodnom skupštinom

: Ljupko Mišeljić

Kako je godinama poznato da je Republika Srpska bolji i razvijeniji dio Bosne i Hercegovine, sljedstveno tome i Kabinet predsjednika RS-a imat će u narednoj godini dva i po puta veći budžet od Predsjedništva BiH, kako je odlučila Narodna skupština RS-a. Na sjednici je potpuno neočekivano došlo do iznošenja žestokih kritika na račun godišnjeg izvještaja o radu RTRS-a. Uz to RTRS je 29. decembra u Dnevniku 2 objavio informaciju da su „najviši funkcioneri Srpske i srpski predstavnici u institucijama BiH prije devet dana obaviješteni iz Narodne skupštine da se OBA (Obavješajno bezbjednosna agencija BiH) prema Srbiji ponaša kao prema neprijateljskoj zemlji“. Što je iz Skupštine demantirano, a od RTRS-a zatraženo da prije objavljivanja provjere informacije
Onako kako se najljepše može i zna u Narodnoj skupštini, po hitnom postupku i pred kraj godine, održana je 21. posebna sjednica. Četrdeset šest „ruka“ u Skupštini, što je tri ruke više nego dosad, usvojilo je, tokom dva i po dana zasjedanja i rasprave, čak 18. prijedloga (od vlasti), i nijedan amandman opozicije.

Goli, bosi i minuli

Dok su 22. decembra, zaposleni i zaposlene u sektorima prosvjete, kulture, zdravstva, pravosuđa i policije, pred Narodnom skupštinom protestovali i upućivali apele, poslanici su izglasali tri prijedloga zakona, i smanjili - minuli rad. Svaki radnik koji pripada ovim granskim sindikatima može od sljedeće godine očekivati smanjen dodatak za minuli rad. Oni koji prekorače 25 godina staža, za svaku godinu više imaće kao dodatak za minuli rad svaki mjesec 0,5 posto plate. Svi ostali, 0,3 posto po godini staža.

Za razliku od novog nivoa oportunizma i malicioznosti Vlade i Predsjednika, ovo i nije novost. Dok su radnici na minus pet stepeni protestovali pred Skupštinom, pučanstvu se obratio Predsjednik. Kako to samo RTRS kaže - ljut kao ris, jer „radnici nemaju nimalo solidarnosti“. Međutim, nije problem što onaj koji volju naroda i demokratske mehanizme štiti referendumom o odlukama o kojima se nigdje u svijetu ne bi odlučivalo na referendumu, ipak, ne podržava proteste radnika. Pogotovo dok protestuju pred institucijom koja će, upravo zbog svoje solidarnosti, četiri sata kasnije usvojiti Budžet za 2017. u kome se Kabinetu Predsjednika RS-a na dosadašnjih skoro 10 miliona dodaje još milion na raspolaganje.

Zdravko Krsmanović
Od organa vlasti, jedino manji budžet od Predsjednika imaće Narodna skupština Republike Srpske. Što je i logično, jer je Narodna skupština najviše zakonodavno tijelo, najviša institucija u entitetu, a i mnogo su brojniji od Kabineta Predsjednika. Kako kaže Zdravko Krsmanović iz NDP-a „neustavno smo prešli na predsjednički sistem vladanja, a parlamentarna demokratija pokleknula je pod ličnošću jednog čovjeka“. Ako tako planiraju nastaviti, smatra Krsmanović, najbolje je da se ukinu i Vlada i parlament, pa da se narodni novac ne rasipa.

Kako je godinama poznato da je Republika Srpska bolji i razvijeniji dio Bosne i Hercegovine, sljedstveno tome i Kabinet Predsjednika RS-a ima dva i po puta veći budžet od Predsjedništva BiH. Ovu poziciju brani i Radovan Višković, predsjendik Kluba poslanika SNSD-a, koji je ustvrdio da je Krsmanovićev istup napad na instituciju Predsjednika, te istakao: „I sam predsjednik novac troši u skladu sa zakonom, i na humanitarne akcije. Ne pričam napamet, to je potvrdila i rezvija.“ Solidarno. Pogotovo sa radnicima koji primaju minimalac od 370 KM.

Suzbijanje kriminala, ali ne i budžeta

Elem, ukupni budžetski prihodi za 2017. godinu biće 2,6 milijardi KM, što je 102 miliona više nego prošle godine. Trećina budžeta odlazi Fondu penziono invalidskog osiguranja, a dodatnih 738 miliona planirano je za rate kredita. Suma sumarum, oko 3,2 milijarde. S tim što će se oko 608 miliona za otplatu kredita, naravno, posuditi - odnekud. Iz budžeta neće, jednako sigurno kao što ni poljoprivrednici sljedeće godine neće dobiti obećanih 80 miliona maraka. Iako je zakonom definisano da agrarni budžet iznosi šest odsto od budžeta RS, što bi bilo skoro duplo više.
Suma sumarum, oko 3,2 milijarde. S tim što će se oko 608 miliona za otplatu kredita, naravno, posuditi - odnekud. Iz budžeta neće, jednako sigurno kao što ni poljoprivrednici sljedeće godine neće dobiti obećanih 80 miliona maraka. Iako je zakonom definisano da agrarni budžet iznosi šest odsto od budžeta RS, što bi bilo skoro duplo više
Savez poljoprivrednih proizvođača sprema se da pošalje apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske, a kada iscrpe sve administrativne metode, spremaju se i na proteste – kaže Stojan Marinković, predsjednik Saveza. U očima Vlade i klimanju glavom Narodne skupštine, trend najgoreg položaja među poljoprivrednicima održavaju voćari, koji još od proljetos čekaju isplatu štete za mraz, koja se procjenjuje na 20 miliona.

Iako im je smanjen dodatak za minuli rad, policija Republike Srpske dobiće sljedeće godine 4,5 miliona maraka, za nove uniforme.

Najljepša i najradosnija vijest bila bi da u novoj godini nema novih zaduženja. Međutim, prema odluci Narodne skupštine, RS će se u 2017. moći zadužiti najviše 411 miliona dugoročno, i 111 miliona kratkoročno. Emisijom trezorskih zapisa. Tu radost i ljepotu, međutim, potisnula je vijest da će Uprava za suzbijanje kriminala sljedeće godine imati četiri puta veći budžet. Umjesto dosadašnjih 600.000, sljedeće godine imaće na raspolaganju 2.340.000.

Medijski javni servis za 18 osoba

No, možda i najzanimjivija stvar tokom zasjedanja Narodne skupštine u ovoj godini (i kandidat za srpskog parlamentarnog oskara) desila se oko izvještaja o radu RTRS-a. Naime, izvještaj RTRS-a dostavlja se svake godine Narodnoj skupštini i jedino što poslanici mogu je da ga prime k znanju. On se ne usvaja i ne glasa, ali se o njemu može raspravljati. I raspravljalo se ove godine nadugo i naširoko. Poslanici Partije demokratskog progresa i Srpske demokratske stranke čitali su analize izvještavanja medijskog sadržaja RTRS-a u 2016. godini.

Branislav Borenović
Kako kaže Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, ova stranka angažovala je tim koji će prema testu novinarnosti i vjesnostojnosti pratiti RTRS. Predsjednik NDP-a Dragan Čavić, raspravu o RTRS-u je simbolički zaključio analizom koliko je koji od poslanika dobio redova na portalu RTRS-a, kada se pisalo o predstavljanju izvještaja RTRS-a. I zaključio da o radu RTRS-a najbolje svjedoče oni sami. Ipak, iako se od opozicije očekivalo burno uključenje u raspravu, iznenađenje dana – a kasnije ćemo vidjeti i mjeseca, bio je Nedjeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS.

Ukratko, prema Čubriloviću, izvještaj „sadrži neke opšte fraze i bespotrebno je opterećen fotografskim ilustracijama, pa više liči na slikovnicu nego na neki ozbiljan izvještaj jedne ovako značajne institucije“: „Pored toga što je nelektorisan, prepun je beskorisnih statističkih podataka iz kojih se ništa posebno ne može ni vidjeti ni zaključiti.“

Jedino jasno iz izvještaja je da je RTRS ovu godinu završila sa ukupnim prihodima od 23.810.993 KM i ukupnim rashodima od 23.742.000 KM. “Prihodi od RTV takse, marketinga, zakupa, donacija za RTV dom učestvuju sa 80,71 odsto u strukturi prihoda, a ostali prihodi iznose 12,29 odsto”, rekao je Draško Milinović, generalni direktor RTRS-a.

Dobra i lijepa naša RTRS

Međutim, onaj dio koji se ne može skratiti, i koji se tiče izlaganja predsjednika Čubrilovića, mnogo je važniji. I citiramo ga u cjelosti: „Koeficijent finansijske stabilnosti je 2,78 kod RTRS-a, a kontrolna mjera je manja od jedan. Udio tuđeg kapitala je 64, dok je kontrolna mjera maksimum 35, odnos ukupnih obaveza i glavnice je 9,76, a kontrolna mjera je 1,1, što govori da zaduženost prelazi vrijednost kapitala. Dalje, kod izvještaja o radu pravne službe, osim uopštenih konstatacija da su radili na izradi akata, ugovora i slično, dati su izvještaji o aktivnim sudskim sporovima u kojima su navedeni samo vrijednosti sporova, a ne s kim se vode.”

Nedeljko Čubrilović
A onda je Čubrilović komentarisao i rad službe za ljudske resurse. „U službi ljudskih resursa dati su podaci o broju stalno zaposlenih radnika, ali nije naveden broj radnika koji primaju platu od RTRS-a i ta razlika nija mala. Čini mi se da je oko 300 radnika razlika.“ Zatim je naveo revizorske konstatacije prema kojima su im 31. decembra 2015. godine kratkoročne obaveze bile veće od tekuće imovine za više od četiri miliona, i da to može izazvati sumnju u sposobnosti preduzeća da posluje po načelu stalnog poslovanja.

Nakon tri sata ovakve rasprave, tačnije rešetanja, bez trunke pretjeranosti u ocjeni, poslanik SNSD-a, Vanja Bijelić, zaključio je da on nema nikakvu primjednu na program i poslovanje RTRS-a uz zaključak: „Bitno je da naša televizija bude dobra i lijepa.“

Cijela priča oko Narodne skupštine i RTRS-a bi se i završila nakon tog izvještaja, koji se ne može ni usvojiti ni odbiti, nego samo saslušati i raspraviti, samo da, opet, nije RTRS-a. Naime,
RTRS je 29. decembra u Dnevniku 2 objavio informaciju da su „najviši funkcioneri Srpske i srpski predstavnici u institucijama BiH prije devet dana obaviješteni iz Narodne skupštine da se OBA (Obavješajno bezbjednosna agencija BiH, op.aut) prema Srbiji ponaša kao prema neprijateljskoj zemlji“.

Demanti Narodne skupštine

Iz Narodne skupštine je na adresu RTRS-a 30. decembra stigao demanti, u kojem stoji da iz Narodne skupštine RS (iz Kabineta predsjednika i Odsjeka za odnose s javnošću) nikada i nikome nije dostavljen ni jedan dokument o Obavještajno bezbjednosnoj agenciji BiH. Na ispravku i demanti, Narodna skupština odlučila se zbog zaštitete ugleda i digniteta, i s ciljem „istinitog informisanja javnosti“.

„Molimo Vas da drugi put informacije koje iznosite u javnost, a tiču se rada i aktivnosti Narodne skupštine, prije objavljivanja provjerite u Narodnoj skupštini RS koja je otvorena za sva pitanja javnosti“, stoji na kraju saopštenja.
RTRS je 29. decembra u Dnevniku 2 objavio informaciju da su „najviši funkcioneri Srpske i srpski predstavnici u institucijama BiH prije devet dana obaviješteni iz Narodne skupštine da se OBA (Obavješajno bezbjednosna agencija BiH, op.aut) prema Srbiji ponaša kao prema neprijateljskoj zemlji“.

Da je ovaj demanti potpisao Nedjeljko Čubrilović, ne bi bilo sasvim pogrešno govoriti ni o prepredanju (en. Spin). Da ga je potpisao isti čovjek, sa potpisom predsjednika DNS-a, moglo bi se govoriti i o stavu i uklonu DNS-a za koji se po kuloarima i medijima (Blic, Buka, BN) piše da žele izaći iz vlasti. S druge strane, funkcije predsjednika stranaka i funkcije zvaničnika izjednačio je i izjednačava već odavno i sam predsjednik Dodik, koji za priču o SNSD-u uvijek rado koristi Palatu Republike i Kabinet predsjednika.

Ipak, ako nećemo biti maliciozni, potpis Odsjeka za odnose s javnošću može formalno, pravno i simbolički uputiti samo na dvije stvari, mada međusobno povezane. Prvo, da je RTRS otišao toliko daleko da je zbog stranačkog potkusurivanja i metode proširene stvarnosti koju plasiraju u izvještavanju o institucijama BiH uvrijedio ugled i dignitet svog osnivača. Inače „najvišeg ustavotvornog i zakonodavnog organa RS“. I drugo, da su došli dotle da ih ni u vladajućoj većini više ne toleriše niko osim SNSD-a. Koji, odavno je poznato, niti je tolerantan, niti sa RTRS-om ima odnos tolerancije.
-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*