Dinamitna Kvinta

Piše: Dženana Karup Druško

U najužem krugu za ličnost 2019. godine u BiH, koji je svojim radom i rezultatima pokazao da se može i drugačije, puno bolje, zasigurno je Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva koji je u 2019. realizirao niz uspješnih projekata među kojima je i EYOF koji je okupio 1.500 mladih sportista iz 46 država Europe. A tu su i uspjesi naših sportista Amela Tuke, Hamze Turulje, Larise Cerić, Azre Dedić, Naile Krupić.

Program reformi


Sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine na kojem su članice Kvinte ozvaničile ANP kroz reformski program i prisilile Milorada Dodika da potpiše dokument koji se već i zvanično nalazi u Bruxellesu, nesumnjivo predstavlja najvažniji događaj u 2019. godini. Put BiH prema NATO-u je nastavljen na jedan novi, drugačiji nacin, koji podsjeća na podršku koju su u prvom redu SAD i članice NATO-a pružale i pružaju Crnoj Gori i Sjeverenoj Makedoniji.


U testu “Glavni Baja” je potpisao “principe” i nema mu nazad (https://avangarda.ba/post/type-1/880/%E2%80%9CGlavni_Baja%E2%80%9D_je_potpisao_%E2%80%9Cprincipe%E2%80%9D_i_nema_mu_nazad) najavili smo skoro potpisivanje puta u NATO nagovještavajući da Milorad Dodik više nema izbora i da će uskoro pristati na put BiH prema NATO-u. Naravno, USA, odnosno članice Kvinte nisu imali dilemu da se treba i na ovaj način oduprijeti agresivnom djelovanju Rusije u BiH i regionu. 


Sinhronizirana su bila i saopćenja PIC-a, uz redovito “izdvojeno mišljenje” Ruske Federacije, a i Valnetin Inzko se “okuražio” (za sada doduše verbalno) da podsjeća na svoja bonska ovlaštenja. Tako je na konferenciji o negiranju genocida, održanoj u Sarajevu u junu prošle godine, najavio da će do obilježavnja 25. godišnjice od genocida u Srebrenici nametnuti državni zakon o zabrani negiranja genocida, a to je kasnije i ponovio za neke medije.


Presuda Karadžiću


Doživotna kazna izrečena u žalbenoj presudi protiv Radovana Karadžića, (https://avangarda.ba/post/type-1/821/Presuda_Radovanu_Karadzicu_pobjeda_je_bosanskog_drustva!) nakon 24 godine od podizanja optužnice, dokaz je da je pravda moguća i dostižna. Presuđen je za četiri zločinačka poduhvata i genocid u Srebrenici, a prvi puta u historiji rada ICTY/MICT-a španski sudija je izdvojio mišljenje i smatrao da je pored ranije utvrđenog zločina istrebljenja 1992. godine počinjen i genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH. Zasigurno ćemo čekati još dugo, nadamo se ne 24 godine, da se nalazi presuda ICTY/MICT-a implementiraju u državno-politički sistem BiH. 


Nažalost, i 2019. godina je protekla bez ijedne optužnice za opsadu Sarajeva. Sramotno je ali i pokazatelj beznađa tužiteljstava u BiH da od Dejtonskog sporazuma do danas niko nije optužen za stravičnu opsadu grada.


Macron i Handke


Izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o BiH kao tempirnoj bombi dobila je epilog u (možda čak i izjavi godine) Mathewa Palmera koji je rekao da je izjava Macrona suluda, te da je BiH država s evropskom budućnošću i partner Zapada na sigurnosnim pitanjima.


Nobelova nagrada Handkeu, negatoru genocida u BiH, izazvala je planetarnu (re)akciju. BiH je bila u fokusu i civilizirani svijet je osudio švedske birokrate. U tom kontekstu veoma je bila važna konferencija posvećena negiranju genocida koja je održana u Sarajevu u organizaciji žrtava i koja je okupila neke od najvažnijih međjunarodnih dužnosnika, posebno sa MICT-a i iz UN-a, ali i iz EU, uz učešće svjetski poznatih jevrejskih aktivista. (https://avangarda.ba/post/type-1/864/Najjace_sredstvo_protiv_negiranja_su_presude_Haskog_tribunala!)


25-ta godišnjica genocida u Srebrenici bit će najveći svjetski skup onih koji ne samo priznaju genocid, nego su i aktivni u borbi protiv negatora. Inače, organizacije žrtva genocida u okviru projekta “Stop negiranju genocida” su u 2019. godini nizom manifestacija i konferencija pokazale mnogima kako se i na koji način treba odnositi prema progonu zločinaca i onima koji negiraju genocid i koji sabotiraju progon ratnih zločinaca u BiH i regionu.


Migranti i hapšenja bh. građana u Srbiji


Migranti i beznađe u koje je ušla BiH nikoga posebno ne zamara, osim općina i kantona u kojemu su stacionirani migranti. Preko 27.000 migranata je ubačeno u BiH iz Srbije nakon što je Srbija u ime pomoći tim migrantima uzela pare iz EU. Povećanja broja migranata samo na teritorijama na kojim žive Bošnjaci je budući najveći sigurnosni problem koji je projiciran iz vana. (https://avangarda.ba/post/type-2/551/(P)ostaje_li_BiH_geto_za_migrante_i_poligon_za_buduci_okrsaj_velikih_sila?)


Nastavljeno je hapšenje građana BiH od strane srbijanskog režima. Slučaj Osmana Osmanovića još je jedan u nizu svojevrsne blamaže bh. pravosuđa koje je postalo najveća smetnja u progonu zločinaca. Hapšenja Srbije bh. građana su i blamaža i sramota međunarodne zajednice posebno OSCE-a, EU, pa i svi onih međunarodnih koji su učestvovali u potpisivanju međunarodnih sporazuma i protokola koji se ne poštuju od strane Srbije. Hapšenja i omalovažavanje jurusdikcije BiH je i dio negacije zlocina u BiH.


Afera Potkivanje u 2019. godini, otkrivena od portala Žurnal samo je personifikacija saznanja o VSTV-u i pravosuđu BiH. Međunarodna zajednica je pokrenula niz aktivnosti uključujući I izvještaj Pribea da osujeti i promjeni katastrofalno stanje u pravosuđu, ali za sada bezuspjesno.


Region 


Na regionalnom planu 2019. obilježile su akcije koje se tiču i BiH. Ideja Malog šengena je vjerojatno dobra za Srbiju, Sjevernu Makedoniju i možda Albaniju. U situaciji kada Srbija i dalje raspisuje potjernice sa hiljadama imena građana BiH, kada je Srbija postala klasično južno-američko utočiste za sve vrste zločinaca koji su pobjegli iz BiH, kada negira genocid primjenjujući najbrutalnije akcije protiv BIH i žrtava, kada se iz Srbije podržava secesionistička politika Milorada Dodika, ideja “putovanja” s ličnom kartom je jedna od najkontradiktornijih ideja za BiH nakon Daytona.


Aleksandar Vučić je u ovoj 2019. godini pokazao da mu i savezništvo sa Rusijom ništa ne znači ako su ugroženi njegovi lični interesi, jer je upravo on objavio obavještajnu aferu sa ruskim agentom, nakon što je Rusija obavještajno, preko bugarskog portala, diskreditirala njegove prve saradnike preko afere Krušik. (https://avangarda.ba/post/type-1/882/Ili_sve_ili_nista_(od_Rusije)


Posljednji izbori na Kosovu su obilježili 2019. godinu jer pobjeda Pokreta samooperedjeljenje na čelu s Albinom Kurtijem predstavlja prekretnicu budućih odnosa ne samo u regionu nego i na Kosovu, posebno njegove izjave koje se odnose na BiH u kojima vrlo jasno podržava cjelokupnost BiH. Procesi ulaska Sjeverne Makedonije i Crne Gore u NATO su najveća podrška BiH i osiguranje da se eventualne buduće akcije prema BiH ne mogu realizirati preko drugih teritorija.


Macronovo “Ne” Sjevernoj Makedoniji na putu u EU u 2019. je i prst u oko BiH na njenom EU putu. Crnogorska samostalnost i put prema NATO-u je bila najviše poljuljana državnim udarom i tada je Crna Gora zaista trebala svaku vrstu pomoći i na vanjskom i na unutrašnjem planu, ali i u javnom-medijskom prostoru, u čemu je avangarda.ba učestvovala i brojnim tekstovima urednice i suradnika iz regiona nedvosmisleno pružala podršku crnogorskim vlastima, dok je region tada još uvijek “osluškivao” i “pratio” šta se dešava. Crnogorska samostalnost i put  prema NATO-u je bila najviše poljuljana državnim udarom  i tada je zaista Crna Gora trebala svaku vrstu pomoći i na vanjskom i na unutrašnjem planu. Najnoviji događaji izazvani usvajanjem Zakona o vjerskim zajednicima je stara-nova priča za koju je Crna Gora bila spremna u svom definiranju puta i ne predstavlja nesavladivu prepreku za Mila Đukanovića, tj. da Crna Gora kao država osigura sve atribute države uključujući i autokefelanost crnogorske crkve. Ne smije se zaboraviti da se radi o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi koja je u više navrata jasno rekla da je u Srebrenici počinjen genocid, što je veoma važno u eri negiranja koja primarno dolazi iz političke Srbije i Srpske pravoslavne crkve.


Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, koji je započeo u 2019. godini bit će održan u nedelju, 5. Januara, izborom novog/starog predsjednika. Hrvatska je i u 2019. godini nastavila s politikom podržavanja obnove “HRHB” i svim mogućim opstrukcijama prema BiH. Izbor novog/starog predsjednika neće imati veći značaj za BiH (što su već pokazale i debate kandidata).


U najužem krugu za ličnost 2019. godine u BiH, koji je svojim radom i rezultatima pokazao da se može i drugačije, puno bolje, zasigurno je Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva koji je u 2019.  realizirao niz uspješnih projekata među kojima je i EYOF koji je okupio 1.500 mladih sportista iz 46 država Europe. A tu su i uspjesi naših sportista Amela Tuke, Hamze Turulje, Larise Cerić, Azre Dedić, Naile Krupić. 

 

 


-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi