Iduće sedmice članovi Predsjedništva BiH idu u Bruxelles. No, iako je najavljivano neće ponijeti odgovore na dodatna pitanja koje je od BiH zatražila Evropska komisija. Šta Evropska komisija traži od BiH i zašto se kasni s odgovorima?
Odgovori Bosne i Hercegovine na dodatna pitanja Evropske komisije nisu dostavljeni do 31. decembra (mada je i to bio već drugi rok koji je, također, probijen), a u ponedeljak, 28. januara članovi Predsjedništva BiH idu u Bruxelles. Najavljivano je da će sa sobom ponijeti i odgovore. Sve kako bi se povećale šanse BiH da dobije kandidatski status, o čemu smo prošle godine puno slušali u izjavama političara.
Najsnažnija podrška...
Predsjedavajući Vijeća ministara, Denis Zvizdić, 30. decembra je izjavio: “BiH je u posljednje četiri godine vrlo ozbiljno zakoračila u evropske i NATO integracije. Potrebno se prisjetiti osmogodišnjeg perioda blokade koji je prethodio ovome Vijeću ministara kojim ja predsjedavam. Bio je to, zaista, težak, neizvjestan i besperspektivan period, koji je, nažalost, išao na štetu BiH, njenog razvoja, stabilnosti i prosperiteta, a pogodovao antievropski orijentiranim političkim snagama. Mi smo, kao novoformirano Vijeće ministara već od svoga imenovanja u aprilu 2015, u potpunosti promijenili takvo stanje i pokrenuli realizaciju svih obaveza sa evropske i NATO agende BiH. Sada, skoro četiri godine poslije, i pored brojnih opstrukcija sa kojima smo se permanentno susretali, možemo kazati da je ostvaren kredibilan progres, da je BiH vraćena “na tračnice” EU i NATO integracija i da smo trenutno u završnoj fazi dobivanja kandidatskog statusa i pune aktivacije MAP-a.”
Podsjetimo, blokada o kojoj predsjedavajući Zvizdić govori uslijedila je zbog neprovođenja presude Sejdić Finci, jer i pored brojnih sastanaka, prijedloga i obećanja, oko toga nikad nije postignut politički kompromis. Lideri EU, očito svjesni da insistiranje na tome znači i dalju krizu, promjenili su red prioriteta prije četiri godine i pred BiH postavili novi red uvjeta, što znači da implementacija presude Sejdić-Finci ostaje kao obaveza za BiH, ali ne prioritetno za nastavak razgovora s EU. I od tada zaista jeste puno posla urađeno. Između ostalog, formiranje Mehanizma za koordinaciju (uz sve probleme koji su ga pratili), popunjavanjeUpitnika, odnosno odgovaranja na pitanja koja su BiH poslata iz Evropske komisije, također uz brojne teškoće. BiH je odgovarala na 3.242 pitanja, odgovore je tokom 14 mjeseci u 35 radnih grupa radilo 1.083 državnih službenika i to jeste veliki posao. Osim odgovora institucija BiH u februaru prošle godine, Evropskoj komisiji su uručeni i odgovori organizacija civilnog društva na 177 pitanja iz Upitnika EK, a prikupljeno je i 5.347 odgovora građana BiH.
Ministri Vijeća za vanjske poslove EU 10. decembra su raspravljali o Zapadnom Balkanu potvrđujući “nedvosmislenu predanost EU-a europskoj perspektivi zapadnog Balkana”, tepodsjećajući na svoja očekivanja u vezi s napretkom regije na njezinu europskom putu, osobito u vezi s “vladavinom prava i borbom protiv korupcije”. Raspravljajući o najnovijim događajima u BiH podsjetili su na potrebu oblikovanja vladajućih struktura na svim razinama, te sudjelovanja u postizanju napretka u pogledu plana reformi.
Uslijedio je 19. decembra neformalni sastanak Federice Mogerini, visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku sa čelnicima Zapadnog Balkana, nakon koga je izdala saopćenje u kome je navela da su vođe Zapadnog Balkana “izrazili najsnažniju podršku sporazumu u Prespi i dijalogu Prištine i Beograda”, naglašavajući da “partneri Zapadnog Balkana sada više nego ikad treba da rade zajedno na unapređenju svog zajedničkog cilja integracije u EU, učvršćenja mira i bezbjednosti i većem ulaganju u regionalnu saradnju na dobrobit naroda u regionu”, te da su se obavezali “da će i dalje raditi na integraciji regiona u Evropsku uniju u duhu dobrosusjedskih odnosa i pomirenja, i da će se uzdržati od svih akcija i saopštenja koja ne vode opštem interesu i ostvarenju strateških ciljeva regiona.”
Zajednički stav Predsjedništva BiH
Sedam dana prije ovog sastanka u Bruxellesu, 12. decembra, održana je prva sjednica novoizabranih članova Predsjedništva BiH na kojoj su Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić usvojili zajedničku izjavu koja, kako vrijeme odmiče i događaji se nižu pokazuje koliko je u tom trenutku bilo bitno za BiH da svatri člana Predsjedništva imaju jedinstven stav po pitanju evropskih integracija. Zbog toga ova njihova zajednička izjava zaslužuje da se prenese u cjelosti, jer je bez obzira na neslaganja koja se pojavljuju u međuvremenu, ona ostaje i obavezujuća je, a s obzirom na zajednički odlazak u Bruxelles daje nadu da će članovi Predsjedništva biti dosljednji onome što su u toj izjavi potpisali.
U izjavi stoji: “Polazeći od činjenice da je Bosna i Hercegovina 15. februara 2016. godine podnijela Zahtjev za članstvo u EU, te da je Vijeće EU-a za opće poslove 20. februara 2016. godine odlučilo da provede postupak utvrđen članom 49. Ugovora o Evropskoj uniji; opredijeljeni da poštujemo odredbe Ustava Bosne i Hercegovine i Dejtonskog mirovnog sporazuma, ustavnu strukturu i nadležnosti svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, uvažavajući primjenu usvojenog Sistema koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini; podsjećajući da Bosna i Hercegovina dijeli zajedničke vrijednosti, historiju i kulturno naslijeđe sa državama EU-a; izražavajući punu privrženost načelima i vrijednostima na kojima se temelji EU; potvrđujući da je članstvo u EU strateški vanjskopolitički prioritet i cilj Bosne i Hercegovine; imajući u vidu obnovljeni i osnaženi pristup EU-a Bosni i Hercegovini, usvojen na sastanku Vijeća EU-a za vanjske poslove 15. decembra 2014. godine; cijeneći pojačani angažman i podršku EU-a, sadržane u dokumentu Evropske komisije ’Kredibilna perspektiva proširenja i pojačan angažman EU-a na Zapadnom Balkanu’, objavljenom 6. februara 2018. godine; pozdravljajući činjenicu da je na Samitu EU-a i država Zapadnog Balkana, održanom 17. maja 2018. godine u Sofiji, potvrđena evropska perspektiva država Zapadnog Balkana i prepoznata njihova posvećenost evropskim vrijednostima i principima; imajući u vidu opredijeljenost svih političkih subjekata u Bosni i Hercegovini za ubrzanje procesa integracije Bosne i Hercegovine u EU; ističući značaj političkog momenta nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini.
Mi, potpisani članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine:Izražavamo posvećenost provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Bosne i Hercegovine.Izražavamo spremnost da, u skladu sa kopenhagenškim i madridskim kriterijima, radimo na provođenju ekonomsko-socijalnih reformi, jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije, reformi javne uprave i unapređenju administrativnih kapaciteta za preuzimanje pravne stečevine EU.Izražavamo opredijeljenost da se do 31. decembra 2018. godine dostave odgovori Bosne i Hercegovine na dodatna pitanja Evropske komisije u postupku pripreme mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.Očekujemo pozitivno mišljenje Evropske komisije (avis) o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU i pozitivnu političku odluku Vijeća EU-a o dodjeljivanju kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini tokom 2019. godine.Smatramo da bi dodjeljivanje kandidatskog statusa dalo snažan podstrek provođenju svih reformi neophodnih za ispunjavanje kriterija za članstvo u EU.Izražavamo opredijeljenost da tokom našeg mandata doprinesemo ubrzanju reformskih procesa s ciljem da Bosna i Hercegovina što prije nakon dodjele kandidatskog statusa započne pristupne pregovore za članstvo u EU.Pozivamo sve države članice i institucije EU-a da nastave pružati podršku provođenju reformi u procesu integracije Bosne i Hercegovine u EU.”
Dodatna pitanja
No, i pored dobre volje iskazane u ovoj izjavi BiH nije do 31. decembra poslala Evropskoj komisiji odgovore na dodatna pitanja. Plan da se u ponedeljak odnesu također je upitan i to iz proceduralnih razloga. Naime, radne grupe, po tvrdnjama upućenih, jesu završile svoj dio posla, ali on mora biti verficiran i od vlada, odnosno entiteta, i po sadašnjim prognozama to će biti gotovo sedam dana nakon boravka članova Predsjedništva BiH u Buxellesu, dakle u prvoj polovini februara.
Zašto se kasni s odgovorina na dodatna pitanja i šta je Evropska komisija kroz njih tražila od BiH?
Krajem juna prošle godine iz Evropske komisije je stigao paket dodatnih pitanja za BiH, koja su po izjavama upućenih bila očekivana, jer su i druge zemlje imale slična iskustva usljed nekih nejasnoća i pojašnjenja koja EK traži naknadno. Tako je, na primjer, Hrvatska u odnosu na broj prvobitnih pitanja, dobila 4,04 odsto dodatnih pitanja, Srbija 25,33, Makedonija 3,88, Crna Gora 30,90, i Albanija 21,93 odsto. Taj procenat, kada je u pitanju BiH, iznosi 20,14 odsto.
Među 653 dodatna pitanja (ne računajući potpitanja), najviše ih je, 106, bilo u okviru političkih kriterija (poglavlje 24, pravosuđe i osnovna prava), a iz ekonomskih 33; za oblast socijalne politike i zapošljavanja (poglavlje 19) 43; transportne politike (poglavlje 14) 38 pitanja; pravda, sloboda i sigurnost (poglavlje 24) 36 pitanja; načela poduzetničke i industrijske politike (poglavlje 20) 27 pitanja; regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (poglavlje 22) sa 26 pitanja; energija (poglavlje 15) (energija) i transevropske mreže (poglavlje 21) sa 23 pitanja, itd.
U dodatnim pitanjima su traženi podaci (za prethodne godine), različiti izvještaji, dokumenti, statistički podaci, dopunjujuće informacije, potvrđivanje tačnosti dostavljenih informacija, pojašnjenje odgovora, a bilo je i upita za neka pitanja na koje uopće nije dat odgovor.
Do zastoja je i ovaj put došlo u Mehanizmu koordinacije zbog njegove složenosti koja uvažava sve nivoe, odnosno strukture političke vlasti. Po tvrdnjama upućenih s jedne strane određene opstrukcije su postojale iz Republike Srpske, dok je u Federaciji došlo do neslaganja između nekih kantona i ministarstava Vlade Federacije zbog čega se izgubilo dragocjeno vrijeme.
(U sljedećem nastavku: Zašto BiH kasni s odgovorima?)
