Tokom posjete u Beogradu pao dogovor: Srbiji 26 Putinovih sporazuma da se Trump izbaci iz pregovora o Kosovu
21.01.2019
Korak do uspostave ruske baze u Srbiji
: Dženana Karup Druško
Svi sporazumi potpisani u Beogradu, tokom posjete Vladimira Putina, pokušavaju da predstave kako se radi o strateškom partnerstvu, što je i cilj Ruske federacije, ali što je tokom posjete naglasio i Putin: “Između naše dvije zemlje postoji strateška saradnja, koja je tradicionalna za naše zemlje i naše narode.” I ruski vodeći analitičari su pred Putinovu posjetu definirali budući strategijski odnos Rusije i Srbije, pri čemu nisu samo naglašavali potrebu da Srbija ne bude članica NATO-a i razvoj energetske i vojne saradnje, nego i potrebu da se “na vlasti u Beogradu nalaze, ako ne proruski političari, onda političari koji Rusiju smatraju drugim ili trećim ključnim partnerom svoje spoljne politike”. Tako je i orden “došao u prave ruke” – Aleksandru Vučiću, po svemu sudeći budućem evropskom Asadu ruske politike.
“Posjeta predsjednika Vladimira Putina Beogradu ima prije svega politički značaj i treba da pruži odgovor na principijelno pitanje: Da li je Srbija spremna da bude ključni saveznik Moskve u regionu ili će nastaviti zbližavanje sa EU i NATO, balansirajući između Zapada i Rusije”, ocijenio je neposredno pred posjetu Putina moskovski dnevnik Komersant i tako na najjasniji način objasnio svrhu posjete, ali i najavio veliki deal kako bi se,kad je u pitanju Srbija iz igre izbacile USA,odnosno NATO i EU. Svih 26 potpisanih sporazuma i više izjava u toku jednodnevne posjete Putina govori o tome da je posjeta dugotrajno i brižljivo pripremana.
Centralna tema: Kosovo
Pismo Donalda Trumpa iz decembra 2018. upućeno Vučiću i Tačiju bio je prst u oko ruskom uplitanju u vezi s Kosovom i rusko-srbijanskim dogovorima,posebno nakon susreta Tačija sa Putinom u Parizu u novembru prošle godine prilikom obilježavanja 100-te godišnjice I svjetskog rata,ali i svojevrsna opomena EU da ne prepušta inicijativu Ruskoj federaciji.
Upravo je pitanje Kosova bila centralna tema posjete Putina i jasna poruka Bijeloj kući ko je šef Aleksandru Vučiću. Trumpovo pismo pomoglo je da se na površinu izbaci, ne samo politika Rusijeprema Balkanu,negoi srbijansko političko podaništvo Vladimiru Putinu i ruskim interesima.
Putin je u Beogradu priznao da Moskva, zajedno sa srpskim rukovodstvom dijeli zabrinutost u vezi s pitanjem Kosova. “Moskva se zalaže za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali bazirano na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.Rusija je isto kao i Srbija zainteresovana da situacija na Balkanu bude stabilna i bezbjedna. Kosovske vlasti preduzele su neke provokativne akcije, koje su dodatno pogoršale situaciju” – naglasio je Putin i kao primjer naveo odluku Prištine o formiranju kosovske vojske.
Vladimir Putin je u Beogradu poručio da će postignuti sporazumi ojačati rusko-srpsku suradnju, da je sfera energetike jedna od najvažnijih, kao i da će Rusija pomagati u jačanju odbrambenih mogućnosti Srbije i nastaviti praksu zajedničkih vježbi, i na kraju zaključio: “Ali ovde mogu da kažem da se jako toplo odnosimo prema ovakvim potezima prijateljstva. Odnosi između Rusije i Srbije nisu od danas i juče, oni su se stvarali tokom vijekova, imaju jake i duboke korjene i povezani smo duhovnom bliskošću. Možda neću dobro citirati, ali –kad smo zajedno očekuje nas pobjeda.”O kakvoj pobjedi je riječ, očito Putin zna, ali bi trebao znati i dobitnik ruskog ordena – Aleksandar Vučić.
Ruski orden u “pravim rukama”
Svi sporazumi potpisani u Beogradu pokušavaju da predstave kako se radi o strateškom partnerstvu,što je i cilj Ruske federacije, ali što jetokom posjete naglasio i Putin:“Između naše dvije zemlje postoji strateška saradnja, koja je tradicionalna za naše zemlje i naše narode.” I ruski vodeći analitičari su pred Putinovu posjetu definirali budući strategijski odnos Rusije i Srbije, pri čemu nisu samo naglašavali potrebu da Srbija ne bude članica NATO-a i razvoj energetske i vojne saradnje, nego i potrebu da se “na vlasti u Beogradu nalaze, ako ne proruski političari, onda političari koji Rusiju smatraju drugim ili trećim ključnim partnerom svoje spoljne politike”. Tako je i orden “došao u prave ruke” – Aleksandru Vučiću,po svemu sudeći budućem evropskom Asadu ruske politike.
“Poštovani gospodine predsjedniče, puno ste uradili poslednjih godina za razvoj rusko-srpskih odnosa i ja ću danas imati lijepu priliku da vam uručim državnu nagradu za vaš doprinos svemu tome, za sve što ste uradili”, ovjerio je Putin treći strategijski interes –da imaju proruskog političara na čelu jedne države.
Američka agencija Associated Press (AP) ocjenila je da je predsjednik Rusije došao u posjetu Srbiji kako bi iskazao podršku Vučiću i njegovoj “pro-Moskovskoj politici”. Francuski France-Presse(AFP), pak, u svom tekstu zaključuje “topao doček u Beogradu ne može da nadomjesti udarce koje je Rusija pretrpjela na Balkanu – Moskva nije uspijela da spriječi ulazak Crne Gore u NATO 2017, što je put kojim se kreće i Makedonija”. Britanski BBC je,između ostalog, naveo da “u diplomatskom smislu, ugošćavanje ruskog predsjednika predstavlja podsjetnik EU da lojalnost Srbije ne uzima zdravo za gotovo i da se drži svojih rokova o pristupanju 2025. godine”.
Vučić (p)ostao i rezident ruskih agenata u regionu
Naglašavajući zasluge Putina na zaustavljanju britanskog prijedloga rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a,Vučić je, ne samo taj sramni akt pripisao svom političkom djelovanju,nego je i jasno poslao poruku svim drugim političkim Srbima u regionu da je on “glavni baja” i da se on za sve pita,pa i kada je djelovanje Rusije u pitanju,te se potrudio da susreti Putina sa srpskim političarima iz regiona ostanu na marginama, pačak na nivou selfija kojeg je napravio (i objavio)Marko Milačić, predsjednik “Prave Crne Gore” koji se u medijima hvalio kako je saopštio Putinu da je antiruska politika postala jedna od glavnih odlika crnogorske vlasti i da je nasilno uvlačenje u NATO bez referendumske volje naroda, toj antiruskoj histeriji samo dalo pečat. Milačić je rekaoi da “Crna Gora nije Milo Đukanović i da nije Crna Gora izdala Rusiju, već da su to učinili Đukanović i kriminalna vlast”.
Nešto slično (skoro pa opet na bazi selfija)Vučić je uradio i sa delegacijom koju je predvodio Milorad Dodik. Podsjetimo, Dodik se žalio Putinu na NATO i pritiske da podrži ulazak BiH u Alijansu, očito se snishodljivo pravdajući za ono što je sam davno i podržao i potpisao.Ipak,Dodik još uvijek ima poseban status kod Rusa,status “aktivnog ruskog agenta”, koji izaziva destabilizaciju jedne države i promovira rusku politiku,a novi/stari strateški partneri Ruska Federacija i Srbija,odnosno Putin i Vučić, zasigurno već duže imaju plan kako iskoristiti političkog igrača s američke crne liste.
Šta je još “potpisano u Beogradu”, odnosno kako je deal u Beogradu dodatno dobio rusku državnu ovjeru
U prvom planu,za javnost,bili su energetski,infrastrukturalni i naučni sporazumi,potpisani i/ili dodatno ušvršćeni sporazumi u vojnom i obavjestajnom sektoru. No, zajedničkom izjavom vlada utvrđeno je otvaranje novih “kulturno-informativnih centara” i utvrđeni su posebni uslovi,tako da će pored centra u Nišu uskoro teritoriju Srbije prekriti mreža ruskih obavještajnih punktova i centara.
Posebnu ulogu u potpisivanju tih sporazuma imala je BIA – sigurnosna informativna agencija Srbije.Isto tako potpisivani su i vojno-tehnički sporazumi, kako bi se vojna struktura definitivno vezala za ruski vojni sistem. Interesantan je i memorandum o razumijevanju između ministarstva odbrane Srbije i vojnog koncerna Kamaz,ali i niz drugih memoranduma i protokola sa predstavnicima ruskih kompanija koje su bile u Beogradu prilikom posjete.
Sberbanka se pojavljuje kao garant ili sufinansijer navedenih sporazuma,odnosno kao svojevrsni ruski monetarni fond kod kojeg bi se Srbija trebala u budućnosti zaduživati u svim projektima sa Ruskom federacijom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin po povratku u Rusiju održao je sastanak sa članovima ruskog Vijeća sigurnosti na kojem je razmotrena posjeta Srbiji, uz osvrt na kosovsku problematiku.Sastanku su prisustvovali predsjednik Vijeća Valentina Matvijenko, ministar odbrane Sergej Šojgu, predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin, šef predsjedničke administracije Anton Vajno, sekretar Savjeta Nikolaj Patrušev, ministar unutrašnjih poslova Vladimir Kolokolcev, direktor Federalne službe sigurnosti Aleksandar Bortnikov, kao i direktor spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin.Nakon ovog sastanka u Moskvi čini se da za Aleksandara Vučića više nema povratka – zvanična Moskva je dobila evropskog Asada.
