Pored nekoliko predizbornih intervjua Budimira Balabana iz Demokratskog narodnog saveza (DNS) u kojima tvrdi kako ih banjalučki SNSD, ne sluša i ne respektuje njihove prijedloge,  nova(stara) banjalučka skupštinska većina – SNSD-DNS-SP, uz Ujedinjenu Srpsku Nenada Stevandića i nezavisnog odbornika Sašu Čudića, formirana je “lako i bez uslovljavanja”. Barem tako smatra Nedjeljko Čubrilović, predsjednik Gradskog odbora DNS-a Banjaluka i Narodne skupštine RS, sudeći po njegovoj izjavi od 4. novembra kad je potpisao koaliciju sa SNSD-om, Socijalističkom partijom, Ujedinjenom Srpskom i Sašom Čudićem. S obzirom da se Budimir Balaban, dosadašnji i budući predsjednik skupštine Grada (DNS), inače ne baš naklonjen SNSD-u, držao podalje od pregovora, nije ni čudno što je sve išlo lako.

Otpor i saglasje DNS-a

Za razliku od ostalih problema u Republici Srpskoj, ovo je jedan od rijetkih koji se ne može shvatiti samom dekonstrukcijom, nego ga je potrebno kontekstualizovati. Navikli smo na opšte ocjene da je bosanskohercegovačko, a time i republikosrpsko biračko tijelo apatično i nezainteresovano, ali u ovom slučaju nezainteresovanost ima svoje dobro utemeljenje. Kontekstualno posmatrajući, ne zna se je li teže naći izjavu, prijedlog i postupak DNS-a i njegovog lidera Marka Pavića, bivšeg gradonačelnika Prijedora, koji su u posljednjih deset godina u javnosti RS-a izazavali bilo kakvu reakciju (osim indiferentnosti), ili naći opštinu u Republici Srpskoj u kojoj DNS nije na vlasti.

U novoj Gradskoj upravi DNS će imati dva načelnika odjeljenja, i tri direktora javnih preduzeća. DNS-ovi kadrovi, u novom mandatu na čelu sa Igorom Radojičićem, biće načelnici Odjeljenja za prostorno uređenje i Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu. Pored toga, DNS će imenovati direktore Turističke organizacije grada, Centra za socijalni rad i Regionalne deponije DEPOT. Time će dobiti mogućnost da u naredne (doduše nepune) četiri godine pokažu svu organizovanost, sistematičnost i spremnost svojih kadrova, budući da se u tim resorima dešavaju neki od najvećih problema Banjaluke.

Jedno od poznatih imenovanih lica je Slobodan Stanarević, trenutni direktor Instituta za građevinarstvo, a budući načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje. Stanarevićev IG do sada je imao iskustva sa izradom prostornog plana Banjaluke, Berkovića, Pelagićeva, Oštre Luke, Istočnog Drvara i Sapne. Na području Grada Banjaluka, Stanarevića se sjećaju i zbog stručnog nadzora na rekonstrukciji magistralnog puta u Adi, i klizišta čija je sanacija počela 18. maja 2016. Taj posao, iako je za njega izdvojeno 800.000 KM, trenuto čeka dodatnih 400.000, jer je projektant Zavod za izgradnju (ZIBL) “zaboravio da nema pristupnog puta”, a Stanarević je projekat pozitivno ocijenio.

Pored Toplane, SNSD-u su pripala i ostala tri najveća gradska gubitaša, preduzeća s najviše problema i dugovanja – Akvana, Sportski centar Borik i već pomenuti Zavod za izgradnju. Direktorsko mjesto SNSD je rezervisao u Centru za razvoj sela, o čijoj se budućnosti i neizvjesnom priključenju ZIBL-u ispotiha govorilo posljednja dva mjeseca. Uz to, kadrovi SNSD-a biće načelnici sedam odjeljenja, i jedne službe.

Odjeljenje za privredu i Odjeljenje za obrazovanje, zdravstvo, sport i omladinu u narednom će mandatu ostati Socijalističkoj partiji, kao i Centar za predškolsko vaspitanje, Gradsko groblje, te mjesto potpredsjednika Skupštine grada.

Ponuđen k’o imenovan

Nakon potpisivanja koalicije za skupštinsku većinu, Igor Radojičić je izjavio da će nova Gradska uprava jednu službu i četiri odsjeka pripojiti srodnim odjeljenjima, i tako oformiti samo dva odjeljenja. Naglasio je da ove promjene neće uticati na povećanje broja zaposlenih i rukovodilaca, nego upravo suprotno – na smanjenje i novu sistematizaciju.

Još u predizbornoj kampanji, na sastanku sa Udruženjem dramskih umjetnika RS-a, govorilo se i znalo da će jedno novo odjeljenje biti nadležno i zaduženo za kulturu, i da će ono morati imati svog rukovodioca i svoje zaposlene. Na tom sastanku neki učesnici (bliski banjalučkom DNS-u) su već tada (21. septembra) Igora Radojičića proglasili novim gradonačelnikom. Kurtoazno, Radojičić je zahvalio (ne “zahvalio se”, jer se na titulama niko ne zahvaljuje, i ne odbija ih), i obećao da će kultura dobiti svoje odjeljenje, i da će se o njoj u narednom mandatu voditi više računa.

No, tada nije rečeno da će to odjeljenje biti zaduženo i za turizam, socijalnu zaštitu i udruženja građana. Obećanje da će odjeljenje za kulturu biti formirano dato je i zbog kompleksnosti i “beznađa” mnogih pitanja kulture, i činjenica je da takvo odjeljenje ne može da se bavi i  turizmom, i socijalnom zaštitom, i udruženjima građana. Ili barem ne može jednako dobro, stručno i istovremeno. Uz to, bilo je rečeno da će to odjeljenje voditi neko ko razumije probleme kulture, i ko dolazi iz polja kulture. No, odjeljenje će voditi Natalija Trivić, direktorica Dukatfesta, nekadašnja novinarka i voditeljka, vlasnica jedne produkcijske kuće.

Nesporna su (barem dosad) znanja i vještine koje gospođa Trivić ima u domenu menadžmenta, ali je neosporno i da ona ne dolazi sa kulturne scene, jednako kao ni iz turističke – budući da se u domenima socijalne zaštite još uvijek nije okušala. Ili je barem u angažmanu oko toga niko nije vidio. Ali, isto tako niko nije vidio ni kako je moguće formirati čitava dva odjeljenja koja će se angažovanije i bolje baviti potpuno različitim resorima za koja su nadležna, i pritom smanjiti administraciju.

I tu u prvi plan dolaze dva veoma bitna pitanja budućeg rada Gradske uprave: sistematizacija, i način na koji će Radojičić ispunjavati i ostala predizborna obećanja.

Javnosti, a ni SNSD-u, nije još poznato ime novog direktora Toplane, jednog od najvećih gradskih gubitaša. Nakon što je Radojičić sredinom oktobra ekspresno smijenio dosadašnjeg direktora Miću Milovanovića, na njegovo mjesto niko nije imenovan. Mjesec dana kasnije, 9. novembra, Radojičić je za banjalučku ATV izjavio kako još uvijek ne zna ko će preuzeti Toplane, te da će Mićo Milovanović ostati vršilac dužnosti direktora, dok se novi ne izabere.

O ostalim okosnicama kampanje, poput gradskog arhitekte, u ovih mjesec dana nije se progovorila ni riječ. A možda to ne bi bilo ni korektno očekivati, s obzirom da se Radojičićev program zove – Banjaluka 2025. Prema dosadašnjem iskustvu, mogli bismo zaključiti da to znači da bi se o onome što je napisano u programu moglo početi pričati 2025. godine.