Među nama žive ljudi i djeca koje zovemo migrantima... bez adekvatnog smještaja

Propusti oko migrantske situacije u BiH

Piše: Safet Mušić      11.01.2019

Možemo li zamisliti kako je onima koji nemaju topli dom ovih januarskih dana i noći, kada jutarnje temperature u Bosni i Hercegovini padaju i do 20 stepeni ispod nule. Pored siromaštva i nebrige vlasti za najugroženije kategorije društva, vjerujemo da i najsiromašniji i najmarginalizovaniji među nama imaju makar krov nad glavom. Mediji prenose aktivnosti socijalnih ustanova u većim gradovima BiH, koji sklanjaju beskućnike tokom zime sa ulica i zbrinjavaju ih, u kapacitetom ograničenim objektima. Međutim, ove zime među nama žive ljudi, djeca, koje zovemo migrantima, ali prije svega su ljudi i ono što zasigurno znamo za dio njih je, da nemaju adekvatan krov nad glavom.
Nakon zakašnjele i neorganizovane i stihijske akcije, a pod pritiskom javnosti, međunarodne organizacije koje su zadužene za problematiku migranata (IOM i UNHCR u BiH) uspjele su da osiguraju smještaj za veći dio zatečenih migranata u BiH. Šta znače suhoparne brojke o broju kreveta, o broju smještenih migranata, o broju podignutih objekata, o broju pripremljenih obroka? Ne znače previše, ili ne znače ništa, ako se uzmu u obzir stalni izvještaji (uglavnom stranih novinara i aktivista) koji govore o teškim uslovima boravka migranata u BiH. 

Gotovo da i nema redovnih, niti sređenih informacija o stanju u kojem se nalaze migranti, o zdravstvenom stanju djece migranata, uslovima smještaja i drugih bitnih podataka o tim nesretnim ljudima, te informacije su nepoznate javnosti. Zbog toga se i dešavaju samostalne akcije novinara i aktivista iz svijeta koji nanovo otkrivaju neljudske uslove u kojima su smješteni migranti u BiH. 

... zarobljeni u BiH ...

Svi značajniji svjetski mediji su pravili priloge, ili makar prenosili pisanja drugih agencija i medija o stanju sa migrantima u BiH. Očigledno da ni ti apeli javnosti i hrabrih pojedinaca, još nisu doveli do toga da dođe do generalnih i neophodnih promjena kada je riječ o sistemskom načinu rada i postupanja sa migrantima iako su osigurana sredstva za poštivanje potrebnih standarda. 

Posebno je razočaravajuće stanje kada se znaju podaci o visini sredstava dostavljenih za pomoć (uglavnom od EU) oko ublažavanja migrantske situacije u BiH. O stanju sa migrantima u BiH pisao je i The New York Times, u izdanju od 8. januara 2019. godine, a naslov teksta je “Dolaskom zime, hiljade migranata je zarobljeno u Bosni”.  U članku se osim o lošim uslovima smještaja i teškoća kroz koje migranti prolaze, govori i o akcijama hrvatske policije koja često vraća migrante u BiH.

Glas Amerike je, takođe, izvijestio o teškoćama migranata u BiH tokom zimskih dana. Međunarodna federacija Crvenog krsta zvanično je saopštila da većina migranata živi u jadnim uslovima u šatorima, napuštenim zgradama i improvizovanim kampovima u šumi. Glasnogovornik IFRC-a Matthew Cochrane rekao je za Glas Amerike da ta ad hoc naselja nude malu ili nikakvu zaštitu od zimskih temperatura koje mogu pasti i do 15 stepeni ispod nule. 

Njemački DW je 9. januara 2018. godine objavio reportažu pod naslovom “Migranti u BiH spavaju na smrznutoj travi”, u kojoj je predstavljeno stanje sa migrantima u BiH, a o kojem svjedoči Stefan Dietrich, aktivista i volonter Udruženja Netzwerk Asyl iz Argaua iz Švicarske. Stefan je porijeklom iz Njemačke, ali već trinaest godina živi u Švajcarskoj, magistrirao je istoriju 2004. u Beču, a danas radi kao nastavnik u školi u Bremgartenu. On je predvodio švicarske aktiviste koji su posjetili Bihać i Veliku Kladušu i dopremili pomoć za migrante. Stanje je loše, izjavio je Stefan Dietrich za DW, a osvrnuo se i na optužbe za nasilje protiv migranata na hrvatskoj granici. On je objavio niz fotografija koje svjedoče o neuslovnim smještajnim kapacitetima, te vrlo lošim higijenskim uslovima. 
 




















Posebno zabrinjavajući su tekstovi koje objavljuju međunarodni aktivisti za zaštitu ljudskih prava, a jedan od njih je i Dimitar Anakiev, dr.med, koji u svojoj objavi već na početku navodi: “Nakon što UN agencije nisu učinile ništa za smeštaj izbeglica i migranata od juna do decembra, iako su sve vreme bile na terenu, sada su formirani ’privremeni prihvatni kampovi’ u kome je po prvi put demonstrirana volja da se učini nešto u vezi smeštaja ove ranjive populacije. Ali, avaj! Opet se susrećemo sa sistemom koji smeštaj ljudi razume na najgori mogući način. U kampu Bira u Bihaću smešteno je oko 2.100 izbeglica (odraslih pojedinaca, maloletnika bez pratnje i porodica) na način koji medicina izričito ne savetuje: a to je ’kasarinski smeštaj’ i getoizacija. Porušen je integrativni princip koji je osnovno načelo organizacije smeštaja begunaca i migranata”. Čime su potvrđena ranija pisanja nekih medija o lošoj organizaciji zdravstvene zaštite za migrante, ali i neadekvatnih i neljudskih uslova za smještaj.

















Mnogo je primjera izvještavanja domaćih i stranih medija o lošem stanju smještaja za migrante u BiH, ali i dalje su mnoga pitanja bez odgovora, od toga koliku odgovornost za trenutno stanje snose domaće državne institucije, preko načina trošenja doniranih sredstava namijenjenih za migrante i ko je sve uključen u isto, pa do toga koliki je tačno iznos doniranog novca? 

Evropska komisija je 29. novembra 2018. godine objavila da je za humanitarnu pomoć migrantima na Zapadnom Balkanu EU izdvojila 31 milion eura od početka izbjegličke krize 2015. godine, uključujući 2 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu 2018. godine. Kratkoročna hitna pomoć dopunjena je srednjoročnim odgovorom u iznosu od 7,2 miliona eura, čiji cilj je jačanje kapaciteta za upravljanje migracijama u zemlji i pružanje adekvatnog smještaja i osnovnih usluga, kao i pružanje obrazovanja. Evropska komisija, kako je saopćeno, nastavlja da prati situaciju i čini sve što je u njenoj moći da poboljša humanitarnu situaciju na terenu. Na kraju saopštenja je navedeno da je od presudnog značaja da nacionalne i lokalne vlasti obezbijede adekvatan smještaj izbjeglicama i migrantima. 

Poslije svega navedenog, zaista je nemoguće zapitati se, zašto se onda dešavaju ovakvi propusti u vezi sa smještajem migranata u BiH, a o kojima izvještavaju uticajni svjetski mediji? Da li iko od odgovornih osjeća potrebu da napokon da odgovore na ponavljajuća pitanja strane i domaće javnosti? 

Osim osnovne potrebe (i obaveze) davanja informacija vezano za ispravnost i transparentnost trošenja sredstava EU i drugih donatora, vrlo je značajno da se utvrdi način planiranja aktivnosti i vršenja procjena o djelovanjima IOM-a, UNHCR-a i drugih uključenih potrošača ogromnog iznosa doniranih sredstava u BiH. Dobijene informacije bi mogle dati odgovore na nepoznanice pomoću kojih bi se utvrdile greške i propusti, koji su po izvještajima Međunarodnog crvenog krsta i medija, više nego očiti. Nadalje, već je naglašeno da je važno sa humanitarnog aspekta da migranti budu smješteni na sigurnom, posebno tokom hladnog zimskog perioda. Sa druge strane zbog sigurnosnih razloga, važno je da su migranti organizovano smješteni u adekvatnim uslovima, kako zbog sigurnosti samih migranata, tako i zbog okruženja u kojem su locirani objekti za smještaj migranata, a takođe i zbog lakše evidencije i uvida u stanje među migrantima. 

Ukoliko javnost ne dobije tražene informacije i ukoliko se nastavi sa činjenjem grešaka u procedurama i odnosu prema migrantskoj situaciji u Bosni i Hercegovini, takvo stanje vrlo vjerovatno može uticati na neizvjesnost i nepredvidivost ishoda budućih dešavanja u vezi sa migrantskom situacijom u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju se ne mogu isključiti nekontrolisane i neželjene posljedice.

-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*