Intervju, Anita Mitić

Plašim se uzavrele krvi na Balkanu

Dugogodišnja direktorica Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji i kandidatkinja Liberalno demokratske partije na predstojećim beogradskim izborima, Anita Mitić, u intervjuu za Avangardu govori o porastu šovinizma i etno nacionalzima: “Ovde je sramota ne biti nacionalista… Nacionalizam se širi regionom poput kancera i razara sva naša društva”; o pokušaju depolitizacije politike: “Mislim da menadžerka, makar ona bila i vrhunska, ne može biti premijerka u državi kakva je Srbija. Mesto premijera zahteva političara, ili političarku, koji će razumeti šta su interesi, ne samo države, nego i društva i koji će se truditi da mu nametnu jasno definisane civilizacijske vrednosti. Hajde, kažu nam, da izgradimo puteve, mostove, da napravimo infrastrukturu, da dovedemo što više investitora, da povežemo gradove i zemlje bivše Jugoslavije… Da, ali šta će nama mostovi, putevi, infrastruktura, ako na njima nema ljudi? Možda zato da bi, umesto ljudi, tim novim putevima brže išli tenkovi”; o posjeti predsjednika Vučića Srebrenici: “Vučić je otišao u Potočare, gde su ga napali. U Beograd se vratio odmah, a onda nam saopštio kako je u Srebrenicu otišao ‘ponosan i uzdignute glave’. Izvinite, u Srebrenicu se ne ide ponosno i uzdignute glave. Naročito ne ako dolazite iz Beograda. U Potočare možete otići da kleknete, da molite za oproštaj. Naročito ako se zovete Aleksandar Vučić”; o ideji za formiranje REKOM-a: “Jednom je, sećam se, neka devojka rekla da joj je stric poginuo na Kosovu, ali da niko ne zna kako se to tačno dogodilo i gde. Onda je članica REKOM-a otišla u bazu, pronašla podatke, pokazala fotografiju… Iako je to bio veoma emotivan momenat, devojci i njenoj porodici to što su čuli i videli donelo je kakav-takav mir: znali su gde je njihov rođak stradao, kako... Žarko Puhovski je jednom rekao da REKOM nije pomirenje, REKOM je institucionalni okvir koji će to pomirenje omogućiti. Verujem u tu ideju”; o razlozima ulaska u stranku Čedomira Jovanovića: “Čedomiru Jovanoviću neću zaboraviti dosledan stav o genocidu u Srebrenici, odnos prema Kosovu, odnos prema ratovima devedesetih, odnos prema zemljama regiona, bezuslovna podrška EU… Čedomir je jedini političar u Srbiji koji je ostao dosledan borac za vrednosti za koje se i sama borim poslednjih petnaestak godina”.

Izbor selektora reprezentacije BiH

Halo, Prosinečki!

Mrak koji nas je progutao: Play this game!

Odlazak iz Banja Luke

Sarajevo, što si u dolini

Građani, uplašena manjina

Intervju, Tvrtko Jakovina

Ako smanjite svijet koji ste sami napravili, onda u njemu bivate najbolji

Hrvatski povjesničar Tvrtko Jakovina za avangardu govori o poziciji nekadašnje Jugoslavije na međunarodnoj sceni, “Činjenica da je Jugoslavija, koja je izašla iz onakvog rata i imala sustav po mnogo čemu usporediv sa tada najsiromašnijim zemljama svijeta, ipak uspjela formirati vlastitu, originalnu politiku prema svijetu i konzekventno je provoditi, meni, izvinite, iz današnje perspektive izgleda nestvarno”, pokretu nesvrstanih i odnosu SFRJ prema SSSR-u i SAD-u, “Duboka fascinacija postjugoslavenskih političara Jugoslavijom i Titom – koja može biti i negativna, pogledajte Hasanbegovića! – pokazuje frustriranost naših malih, zatvorenih društava, koja doista nemaju ne samo lidere Titovog formata, nego i ulogu u svijetu kakvu je imala Jugoslavija”. O temama koje su u zadnje vrijeme aktualne u Hrvatskoj: uspješnoj turističkoj sezoni, a “Što je sa Agrokorom?!”; izjavama predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da je “Hrvatska, odnosno Jugoslavija, bila iza željezne zavjese; da je Istra Hrvatskoj pripojena zbog ’crkvenih knjiga’”; raspravama “da li se Ivo zove Lola ili Lolo Ribar”; raspravljalo se i o Masariku, “češkom predsjedniku koji je mrtav dulje od sedam desetljeća, oko toga treba li uslišiti zahtjev ekstremne desnice i oduzeti mu ulicu. Najzad, proteklih mjeseci imali smo i nekoliko konferencija upriličenih u povodu novog polemiziranja o Golom otoku.” Ali i o temama o kojima se ne govori u Hrvatskoj: “Priča o ulozi Hrvatske u ratu u BiH uopće ne postoji u hrvatskom javnom prostoru. Ona se ignorira. Hrvatski premijer Andrej Planković osam je puta posjetio BiH i, iskreno, ne bih vam znao ponoviti niti poruke, niti rezultete njegovih dosadašnjih posjeta. Kada govorimo o ulozi Hrvatske u regionu, zabrinjava to što se neprekidno podgrijava atmosfera u kojoj je dovoljna jedna izjava srpskog ministra Aleksandra Vulina da se potpuno zaustave procesi koji su najavljivani.”

Ljevica lijeve obale Miljacke

Ime Gorana Čengića je bilo samo moneta za potkusurivanje

Odgovor Ivanu Filipoviću i sličnima na objede ramskih i bosanskih franjevaca za ahdnamašenje, udbašenje, crveni fratarluk i slična dijabolična zamagljivanja (IV)

Franjevci daidže

Četvrti tekst u serijalu "Ahdnamaši, daidže i udbaši", kao odgovor Ivanu Filipoviću i sličnima na objede ramskih i bosanskih franjevaca za ahdnamašenje, udbašenje, crveni fratarluk i slična dijabolična zamagljivanja.

Odgovor Ivanu Filipoviću i sličnima na objede ramskih i bosanskih franjevaca za ahdnamašenje, udbašenje, crveni fratarluk i slična dijabolična zamagljivanja (III)

Od sultana do Tuđmana – Od Ahdname do bespuća

Tuđman-Šušak-Bobanova politika žrtvovala je velik dio bosanskih Hrvata i nešto hercegovačkih za Hrvatsku. Ništa novo u povijesti, iako uvijek s katastrofalnim posljedicama, da se narod žrtvuje za državu