Po evropskim ili Ljubićevim standardima?

Piše: Tarik Moćević

Bez obzira na to da li će Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH biti usvojen, odnosno da li će se pitanje popunjavanja Doma naroda FBiH riješiti na nivou FBiH prije Opštih izbora, prije ili kasnije bit će neophodno u potpunosti uskladiti entitetski i državni ustav, te postići dugoročno i sveobuhvatno rješenje.
Pitanje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, odnosno, konkretnije, pitanje izbora članova Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i Vijeća naroda Republike Srpske, te Predsjedništva BiH, dio je društvene i političke rasprave već dugi niz godina. Aktuelizirana je  nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“ 2009. godine, kao i nakon izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kada je dobila poseban kontekst u smislu rješavanja takozvanog hrvatskog pitanja, a onda ponovo Odlukom Ustavnog suda BiH iz decembra 2016. godine, usvojenoj po apelaciji Bože Ljubića, tada predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

I dok su stranke, članice Hrvatskog narodnog sabora, Odluku tumačile na način da treba izbrisati član Izbornog zakona prema kojem iz svakog kantona u Dom naroda Parlamenta FBiH mora biti delegiran najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ostale stranke (u Federaciji) su se suprotstavljale takvom tumačenju. No, predstavnici HNS-a tvrdili su da imperativ o dodjeljivanju najmanje jednog mjesta svakom konstitutivnom narodu u svakom kantonu onemogućava „legitimno predstavljanje“ naroda dopuštanjem da jedan narod drugom izabere predstavnika, stoga su protiv biranja hrvatskih predstavnika u kantonima u kojima su Hrvati manjina, čak i ako je Hrvat izabran u kantonalnu skupštinu. S druge strane, predstavnici stranaka, van HNS-a, uglavnom su bili saglasni u ocjeni kako se omogućavanjem delegiranja pripadnika svakog kontitutivnog naroda iz svakog kantona brane osnovni principi Dejtonskog mirovnog sporazuma osiguravajući pripadnicima konstitutivnih naroda da budu birani i u kantonima u kojima čine manjinu stanovništva, čime se podstiče i provođenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno povratak izbjeglica i raseljenih lica na prijeratna mjesta prebivališta.

Ljubićeve prijetnje

Kako vrijeme odmiče, sve je izvjesnije da do izmjena Izbornog zakona neće doći prije Opštih izbora u oktobru, a čak je i Vijeće Evropske unije preporučilo da se sporno pitanje rješava nakon izbora. Posljednja epizoda u sagi o načinu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH bio je Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH koji su uputili predstavnici i delegati iz Stranke demokratske akcije, Saveza za bolju budućnost BiH, Demokratske fronte, Socijaldemokratske partije BiH, te Naše stranke. Naime, nakon isteka perioda od šest mjeseci za provođenje Odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, iz Ustava BiH je automatski izbrisana odredba kojom se iz svakog kantona bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda. Predlagači zakona o izbornim jedinicama na nivou FBiH ponovili su odredbu izbrisanu iz Ustava BiH, kojom se iz svakog kantona bira najmanje po jedan pripadnik Bošnjaka, Hrvata i Srba, ali samo ukoliko je najmanje jedan pripadnik datog naroda već izabran u kantonalnu skupštinu.

Prijedlog zakona je usvojen u Predstavničkom, dok u Domu naroda nije ni razmatran.  
Reakcije na Prijedlog su bile različite, međutim, ono što je posebno uzburkalo javnost jeste izjava Bože Ljubića, aktuelnog člana Sabora Republike Hrvatske, prema kojoj bi usvajanje predloženog zakona moglo predstavljati „raspad BiH, jer znam da se to ne bi moglo provesti na miran način“. Osnovni argument kojeg je Ljubić naveo jeste kako se pitanje izbora delegata u Dom naroda FBiH ne može rješavati na nižem od državnog nivoa, te kako pomenuti prijedlog „derogira Ustav i Ustavni sud BiH“. Na ovo su reagovali predstavnik u Parlamentu BiH i kandidat za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić koji je pozvao „nadležne da se pomenuti Prijedlog zakona što hitnije uputi u proceduru i stavi na glasanje“, te potpredsjednik SDP-a Miro Lazović, kazavši kako „Hrvatska skreće udesno, između ostalog, i zbog stavova Bože Ljubića“.

Ljubićeva izjava svakako je zabrinjavajuća zbog upozorenja da se rješavanje spornog pitanja na entitetskom niovu „ne bi moglo provesti na miran način“. Sigurno je da bilo kakve izjave koje dovode u pitanje mir u BiH ne mogu djelovati na rješavanje problema. Međutim, ono što je pravno zanimljivo jeste navodno pitanje derogiranja državnog ustava.

Entitetski nivo

Magistar prava Petar Mrkonjić, koji je pisao analizu za Fondaciju Centar za javno pravo, kaže kako je „ovo pitanje potrebno regulirati zakonom na državnom nivou“: „S obzirom da se u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH izaslanici iz FBiH biraju iz Doma naroda Parlamenta FBiH, te da bez Doma naroda Parlamenta FBiH nema ni Parlamentarne skupštine BiH, jasno je da konstituiranje Doma naroda Parlamenta FBiH mora biti propisano na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno da se radi o ustavom propisanoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH.“ On ne poriče, međutim, da Prijedlog jeste „usaglašem sa Ustavom FBiH kao dokumentom kojim se uspostavlja Parlament FBiH, odnosno Dom naroda Parlamenta FBiH“.

Od posljednje teze krenuo je i profesor ustavnog prava, te bivši sudija Ustavnog suda SFRJ i Ustavnog suda FBiH Omer Ibrahimagić, potvrdivši kako je Prijedlog zakona u skladu sa Ustavom FBiH. Prema njemu, Ljubićeva apelacija Ustavnom sudu BiH odluka je načinjena nakon procjene da su veće šanse da će pozitivan odgovor za sebe dobiti od Ustavnog suda BiH nego FBiH.  Ibrahimagić, međutim, smatra kako se problem izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i treba rješavati na entitetskom niovu „jer se odlučuje o tijelu Federacije BiH“.

Prema njegovom mišljenju, cilj HDZ-a je osigurati da se „delegati u Klub hrvatskog naroda biraju isključivo iz kantona u kojima Hrvati čine većinu stanovništva, dok se iz drugih kantona, naprimjer Tuzlanskog, gdje živi oko 15.000 Hrvata ne bi birao niti jedan“, čime bi se tim pojedincima onemogućilo pasivno biračko pravo. Ibrahimagić je u razgovoru za Avangardu predstavio i svoj prijedlog, koji je i ranije iznosio u javnosti, prema kojem bi se u Dom naroda FBiH imenovali kandidati za kantonalne skupštine koji imaju najveći broj glasova u odnosu na svoje sunarodnjake.

Da se pitanje popunjavanja Doma naroda može riješiti na nivou FBiH saglasna je i Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Evrope, čiji su predstavnici u maju održali sastanak sa predstavnicima domaćih parlamentarnih političkih partija. Prema mišljenju Venecijanske komisije predstavljenom nakon sastanka, problem se može riješiti na nivou entiteta privremeno, do cjelokupne reforme izbornog zakonodavstva.

Bez obzira na to da li će Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH biti usvojen, odnosno da li će se pitanje popunjavanja Doma naroda FBiH riješiti na nivou FBiH prije Opštih izbora, prije ili kasnije bit će neophodno u potpunosti uskladiti entitetski i državni ustav, te postići dugoročno i sveobuhvatno rješenje. Međutim, takvo rješenje, osim prava konstitutivnih naroda, moralo bi u obzir uzeti i prava, uključujuči i pasivno i aktivno biračko pravo, i ostalih građana BiH, na čemu insistiraju i presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima „Sejdić i Finci“, „Pilav“, te „Zornić“.


-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi