Svi favoriti SDS-a…

Piše: Dženana Karup Druško

Škorić se na upražnjenu poziciju zamjenika direktora u Agenciji prijavio kao uposlenik Obavještajno-sigurnosne agencije iz distrikta Brčko. Nezvanično, Škorić ima podršku bijeljinskog načelnika Miće Mićića. No, nije Škorić jedini koji se pojavio sa “zaleđem”, tu je i Marko Bašović koga, navodno, podržava Milovan Cicko Bjelica sa Sokoca. A i Mirko Šarović, opet, ima svog favorita – Sretu Pekića. Čini se da ponestaje državnih funkcija za međustranačke podjele, ako su se na poziciju jednog zamjenika javila čak tri kandidata bliska, ili iz SDS-a. A odluku o svemu će donositi Aleksandra Pandurević, opet iz SDS-a, koja je predsjednica Komisije za praćenje rada Agencije. Kada bi, kojim slučajem, uticajni pojedinci iz stranaka i političari lobirali za rad same Agencije, koliko za izbor njenih rukovodilaca, imala bi Agencija puno bolje rezultate, a BiH ne bi bila među prvim zemljama svijeta po korupciji.
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 7. decembra 2016. godine donijela je Odluku kojom je utvrđeno da je Miroslav Škorić “za vrijeme obavljanja mandata funkcije člana Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture Bosne i Hercegovine u periodu od 17.03.2014. godine do dana donošenja odluke istovremeno obavljao i funkciju člana Nadzornog odbora A.D. ’Vodovod i kanalizacija’ Bijeljina, iako je morao podnijeti ostavku na nespojivu funkciju/posao najkasnije u roku od tri dana nakon preuzimanja javne funkcije, čime je počinio zabranjene aktivnosti (...) Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine”.

Blokada Agencije u radu

Zbog ovoga je Škorić kažnjen s 10 posto od plate tri mjeseca, a naloženo mu je da u roku od 30 dana dostavi dokaz Komisiji da je u preduzeću u Bijeljini podnio ostavku u Nadzornom odboru, “u protivnom, Komisija će podnijeti prijedlog nadležnom organu za razrješenje imenovanog sa funkcije člana Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture Bosne i Hercegovine.” Dom naroda Parlamenta BiH prihvatio je ostavke Žike Krunića i Miroslava Škorića, predsjedavajućeg i člana Parlamentarnog odbora za civilni nadzor nad policijom i to nakon što su njih dvojica podnijeli ostavke, a nakon što je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa utvrdila da su u isto vrijeme bili i na funkcijama u javnim preduzećima. Odluka Doma naroda donešena je u februaru 2017!

Odluka Komisije o sukobu interesa objavljena je na stranici Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije s kojom je direktno povezana, i u kojoj su obavezna tri člana, uz parlamentarce, direktor Agencije i njegova dva zamjenika. Kako je od prije nekoliko mjeseci pozicija jednog od zamjenika (po nacionalnom ključu pripada Srbima) upražnjena, raspisan je konkurs za popunjavanje tog mjesta. I među kandidatima koji su se prijavili je i – Miroslav Škorić!?

O važnosti ove agencije puno toga su u vrijeme njenog formiranja, 2009. godine, govorili predstavnici međunarodne zajednice koji su uslovljavali BiH na razne načine da je formira, ali o njenoj važnosti govore i istraživanja po kojima korupcija u BiH svake sekunde pojede 47 maraka. Uostalom, od Agencije se očekuje i da, na primjer, odluči da li je Dragan Čović u sukobu interesa jer je Hrvatski narodni sabor, na čijem čelu je upravo Čović, kao nevladina organizacija iz državnih budžeta dobio oko 17.000 KM, što je više od zakonom dopuštenih 10.000. Odluka se ne može donijeti, jer je uz zamjenika, ostavku dao i član koji je bio iz SNSD-a, tako da Agencija faktički već mjesecima ne funkcionira.

Državne funkcije za stranačke kadrove

Prema pisanju medija Škorić se na poziciju u Agenciju prijavio kao uposlenik Obavještajno-sigurnosne agencije iz distrikta Brčko. Nezvanično, Škorić ima podršku bijeljinskog načelnika Miće Mićića, koji lobira za njegovo imenovanje, što ima logike ako se zna da je i prethodnik na ovoj poziciji, Dragan Anđelić, bio kadar bijeljinskog SDS-a, ali je u međuvremenu promijenio stranu i prešao u DNS Marka Pavića, nakon čega je podnio i ostavku u Agenciji (koju je i dobio od SDS-a). No, nije Škorić jedini koji se pojavio sa “zaleđem”, tu je i Marko Bašović koga, navodno, podržava Milovan Cicko Bjelica sa Sokoca. A i Mirko Šarović, opet, ima svog favorita – Sretu Pekića. Čini se da ponestaje funkcija za međustranačke podjele, ako su se na poziciju jednog zamjenika javila čak tri kandidata bliska, ili iz SDS-a. A odluku o svemu će donositi Aleksandra Pandurević, opet iz SDS-a, koja je predsjednica Komisije za praćenje rada Agencije.

No, malo ih je sa “kvalitetima” Škorića, koji je, uz kaznu zbog sukoba interesa, i u prijavi podnesenoj Tužiteljstvu BiH zbog “hapšenja i nezakonitog zatočenja visoke delegacije Okruga Tuzla 1993. godine među kojima je bio i tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović.” Škorić je do rata radio u SDB-u Tuzla, a u ratu je boravio u Bijeljini. Ovaj postupak nikad nije okončan, a o Škorićevoj mutnoj ratnoj prošlosti i ranije se pisalo.

Bila bi ironija da kandidat kao što je Škorić sad dobije poziciju zamjenika uz sve svoje “kvalitete”, od kojih je neke, eto još prije nekoliko godina prepoznala i sama Agencija, kad je kažnjen zbog sukoba interesa. A branio se Škorić – jeste da je u dva nadzorna odbora ali to nije sukob interesa, a smatrao je i da Komisija nije nadležna da rješava njegov slučaj. Očito “dobro” upoznat sa zakonima, nadležnostima, proceduarama… I sad smatra da može biti jedan od rukovodilaca Agencije koja je nadležna za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u institucijama javnog i privatnog sektora i to, kako na njihovoj stranici stoji: a) nosilaca funkcija u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti na svim nivoima; b) javnih službenika, zaposlenika i policijskih službenika u institucijama vlasti na svim nivoima; c) članova uprave, ovlaštenih i drugih lica u privrednim društvima, javnim preduzećima, javnim ustanovama i privatnim preduzećima; d) članova organa i drugih ovlaštenih lica u političkim partijama; e) ovlaštenih lica u kulturnim i sportskim ustanovama, fondacijama, udruženjima i nevladinim organizacijama.

Nažalost, ovo ne bi bilo put da se ne biraju najbolji kandidati. Kada su zadnji put birani direktor i zamjenici, također je bilo puno govora o nepravilnostima. Ivana Korajlić iz Transparency Internationala je bila među onima koji su ukazivali na to: “Tada su bila predložena tri kandidata kao najbolji sa liste, sa najvećim brojem bodova. Međutim, kada se glasalo u Parlamentu, odlučeno je da se biraju potpuno drugi kandidati, tako da je sama procedura izbora i bodovanja tu potpuno izgubila smisao”. Koliko, potvrdila u jednom svom istupu u Parlamentu Dušanka Majkić iz SNSD-a: “Ja sam bila u toj Komisiji kad je prvi put izabrana ova Komisija i znam da je jako bilo neprijatno, sjećam se da smo morali, tada je bila ta ljubav između SNSD-a i SDS-a, i da smo mi morali tada da prepustimo to mjesto SDS-u na koje je došao gospodin Sreto Pekić, koji je ostao upamćen samo po tome što je maštao da će zaposliti 20 ljudi, dobiti auto i kabinet, i to su svi kapaciteti antikorupcije koji su bili njegovi. Ali nisam znala da ćemo sad još gore proći.”

Kad bi, kojim slučajem, uticajni pojedinci iz stranaka i političari lobirali za rad same Aagencije, koliko za izbor njenih rukovodilaca, imala bi Agencija puno bolje rezultate, a BiH ne bi bila među prvim zemljama svijeta po korupciji.
-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*

Povezani tekstovi