Lijepo druženje, dobra zabava, uzavrela atmosfera... u Banja Luci

Deseti Demofest

Piše: Ljupko Mišeljić      28.07.2017

Foto: Demofest.org

“I one male sitnice koje bih mogao staviti kao grešku ili zamjerku organizaciji su totalno nebitne kad vidim koliko one bitne, velike stvari funkcionišu. Svako zna svoju ulogu i nije teško doći do bilo kojeg odgovora ako imaš pitanje. Demo-bendovi su sjajni, revijalni dio je super. Banjaluka postaje neprepoznatljiva i odiše ljubavlju. Nema greške”
Četrdeset i osam mladih i neafirmisanih demo bendova iz regiona nastupilo je i takmičilo se na desetom Demofestu u Banjaluci od 20. do 22. Jula, a ovogodišnji pobjednik je šabački alternative rock bend “Slonz”, koji je na Demofestu izveo pjesmu “Automobil”. Od 2015. nastupaju u sastavu Nikola Mijajlović (vokal i gitara), Borivoje Tošić (bubnjevi) i Nenad Tošić (bass). Devetnaestogodišnji vokal i basista “Slonza” Nikola Mijajlović je dobitniL ručno izrađenog plavog Jack Daniels bassa, kao najbolji gitarista festivala.

Još jednu nagradu za gitariste,“Plavi bass”, dobio je Adrijan Jugo, iz zagrebačkog sastava “Pale Origins”. Ovu nagradu Demofest dodjeljuje od 2012. godine, u sjećanje na banjalučkog basistu Igora Kašikovića Kaleta. Brankica Janković, direktorica Demofesta, podsjetila je da je ova nagrada Demofestu važna  kako bi naglasili da je bitno da se pojedinci razvijaju i unutar benda. Prva nagrada “Slonzu” ima novčanu vrijednost od 3.500 eura, i treba da služi za pokrivanje troškova snimanja i izdavanja prvog albuma.


Drugo mjesto osvojio je zagrebački sastav “Tyger Lamb”, za izvedbu pjesme “Medicine Men”. U sastavu Martina Burulić, vokal, bubnjar Ivan Horvatić, gitarista Bruno Vrgoč i basista Antonelo Vukić, nastupaju od decembra 2016. godine. Burulić je ovo prvi nastup na Demofestu, dok je bubnjar Horvatić sa bendom “Letarg” nastupio i prošle godine, osvojivši treću nagradu. Dvije hiljade eura binske opreme “Tyger Lambu”, prema riječima Burulić, značiće mnogo jer veće nastupe planiraju nakon što izađu iz studija, a što planiraju već najesen.

“Na ovaj festival ljudi doista dođu da čuju nove bendove, i ne čekaju samo headlinere (glavne izvođače), nego vidiš da ljudi stoje i čekaju da vide te nove bendove. Čini mi se da je to problem kod drugih festivala, gdje dođu demo bendovi i njihovi prijatelji, ali nema neke velike zainteresiranosti šire publike”, rekla je Burulić za Avangardu.

Na Demofest se ove godine vratio i novosadski bend “Wolfram”, koji već ima jedan album iza sebe (“Music of the Heathen”, 2015). Izvedbom pjesme “Revere” s tog albuma osvojili su treće mjesto, i 1.000 eura binske opreme. “Wolfram” je nastao u četvrtom mjesecu 2011. godine, prema ideji Dušana Petrovića, Marka Dorića i Aleksandra Apića. Docnije se bendu pridružuju i Branislav Božanić, na gitari, te trenutni vokal Jana Zurovac.

Što se očekivalo od bendova?

Ova tri benda su, prema ocjeni žirija, najbolji u kategoriji 48 demo bendova koji su se takmičili, te među više od 460 bendova koji su se prijaviili na deseti Demofest. Za upad na Demofest i tri vrijedne nagrade tražila se dobra muzika, no konačnu listu i učesnika i pobjednika odredio je ukus žirija, i većinsko glasanje. Kad bi se posmatralo šta je ko od osam članova žirija favorizovao i vidio u svom pobjedniku na dvije bine, “Basstion” (main) i “Beton”, onda su kriteriji bili tehnička spremnost, dobra izvedba, novina u izrazu, energija, autentičnost, jednostavniji aranžman, ne previše komplikovane improvizacije i solaže.

Iako je Zoran Predin, slovenački kantautor i frontman grupe “Lačni Franc”, insistirao na tome da bend pjeva na maternjem jeziku, smatrajući to iskrenijim izrazom, dva od tri nagrađena benda taj kriterij nisu ispunili. Šabački “Slonz” jeste, no bez obzira na to, upisao se u listu danas prepoznatih pobjednika Demofesta, bendova: “M.O.R.T” (Sinj), “Seine” (Varaždin/Zagreb), “Hulahoop” (Kamnik),“Nord” (Rijeka), Threesom (Beograd). Pritom, žiri tvrdi da su nagrađeni bendovi izabrani jednoglasno.


Tradicija Demofesta sugeriše da ćemo “Slonz” čuti na banjalučkom Kastelu i sljedeće godine, kada budu promovisali svoj album prvijenac.

Pored 48 demo bendova, 18 renomiranih muzičara i bendova nastupilo je revijalno. Neki od njih, poput Ky-Mani Marleya, Rudimentala, Projekta Rakija, Funkermana, Freemasonsa, Marky Ramonea, nastupili su prvi put u Banjaluci. Dubioza Kolektiv, Bad Copy, Edo Maajka i Lačni Franc nastupili su na Demofestu u revijalnom programu, kao i banjalučki bendovi Sopot, Važno obavještenje i Shangai Street Fight.

Specijalni gosti

Zagrebačko-varaždinski “Seine”, prošlogodišnji pobjednik, na desetom Demofestu predstavio je svoj prvi album “Sno sna”, nastupajući u završnoj noći festivala. Specijalni gosti te večeri bili su kragujevačka ZAA, trećenagrađeni na Demofestu 2009. godine te M.O.R.T. koji je pobijedio 2013. godine. Prve noći Demofesta nastupio je koprivnički Letarg, prošlogodišnji trećenagrađeni bend, a druge noći Degeneza iz Srbije, drugoplasirana na Demofestu 2015. godine.

Ovakav program desetog, jubilarnog Demofesta govori da ovaj festival nagrađuje bendove koji kasnije ostvaruju uspjeh i prepoznatljivost na regionalnoj sceni. Potom da Demofest prati rad i razvoj bendova koji su se pojavljivali na festivalu, pokazujući ozbiljnost svoje selekcije. Treće što ovaj program govori je da Demofest u narednim godinama može bez problema cijeli revijalni program sastaviti od nastupa bendova koji su već nastupili ili pobijedili na festivalu. Žanrovska raznovrsnost koju Demofest nudi u revijalnom programu uopšte više ne može biti upitna, kao ni sve bolja organizaciona, tehnička i logistička pozadina.



Za upad na Demofest i tri vrijedne nagrade tražila se dobra muzika, no konačnu listu i učesnika i pobjednika odredio je ukus žirija, i većinsko glasanje. Kad bi se posmatralo šta je ko od osam članova žirija favorizovao i vidio u svom pobjedniku na dvije bine, “Basstion” (main) i “Beton”, onda su kriteriji bili tehnička spremnost, dobra izvedba, novina u izrazu, energija, autentičnost, jednostavniji aranžman, ne previše komplikovane improvizacije i solaže
Pored bine “Beton”, novina je i “Chill zona” u kojoj se ove godine moglo i vjenčati, uz prigodan tekst koji na štandu satiričnog portala “50 nijansi pive” propituje brak i njegove manjkavosti. Moglo se u toj zoni i ignorisati muzički program s obje bine, na izdvojenom “Silent Disco” kutku.

Prema riječima Gorana Katića, novinara banjalučke Alternativne televizije, i ove godine ostala je stara Demofestova dilema treba li biti više demo bendova sa jednom pjesmom, ili manje demo bendova s više pjesama: “Na ono najbitnije nemam nikakvih zamjerki. Organizacija za par kopalja viša nego prethodnih godina. Odličan način prodaje karata, nabavke pića, dvije nove bine su dobre, posebno silent disco. Nekima se on sviđa, nekima ne. Ja sam među ovim prvim, a svakako želim da Demofest konačno postane ozbiljniji od drugih, glorifikovanih revijalnih koncerata recikliranih zvijezda kakvi nam se podmeću kao festivali.”

Promotivni članak

Denis Gigo Hadžić radijski je reporter i pratilac brojnih regionalnih muzičkih festivala: “Moji radijski prilozi nakon svakog Demofesta na kojem sam bio zvuče kao promotivni članak, jer i one male sitnice koje bih mogao staviti kao grešku ili zamjerku organizaciji su totalno nebitne kad vidim koliko one bitne, velike stvari funkcionišu. Svako zna svoju ulogu i nije teško doći do bilo kojeg odgovora ako imaš pitanje. Demo-bendovi su sjajni, revijalni dio je super. Banjaluka postaje neprepoznatljiva i odiše ljubavlju. Nema greške.”

Da će revijalni program biti dobar, i da je tu riječ o deset renomiranih muzičkih imena znalo se u junu, a da su demo bendovi u prvom planu festivala, zna se već deset godina. To je garantovalo i zvučno priznanje UNESCO-a, koji je Demofest postavio na listu projekata od posebnog značaja.


Malo koji festival u tri rečenice umije odgovoriti na pitanja zbog čega je bitan i jedinstven, zašto je vrijedan praćenja, i šta nudi. “Lijepo druženje, dobru zabavu do sitnih jutarnjih sati, uzavrelu atmosferu i predivno okruženje” nude svi festivali, od Ohrida do Ljubljane. Demofest nudi kvalitetan zvuk mladih i neafirmisanih sastava čiji se autorski rad ne čuje često na radiju, u klupskim ili festivalskim nastupima.

Njihov uspjeh i prepoznatljivost, pitanje je muzičke scene i industrije cijelog regiona, kako se popularno zove pokojni nam diskografski magnat Jugoslavija. Stoga nije pogrešno reći da su nade učešća demo bendova na festivalu ovakvih razmjera uprte u opstanak Demofesta, s mišlju da su neke junske priče o njegovom mogućem gašenju samo neugodni rumori. Ponajviše zbog tog što je Demofest jedini regionu poznati festival mladih i neafirimisanih demo bendova takmičarskog karaktera, na kome iznos i simbolika novčanih nagrada ne poručuje da u profesiji nema hljeba, nego da je važno biti najbolji.
-->

Komentari

Obavezna polja su markirana*